Privatni sektor u BiH predstavio je preporuke za zelenu ekonomiju predstavnicima vlasti u Vanjskotrgovinskoj komori BiH kako bi olakšali tranziciju ka zelenim poslovnim modelima i postizanje zelenih standarda.
Od 2020. godine, potpisivanjem Sofijske deklaracije, Komora se aktivno uključila u procese tranzicije bh. ekonomije, prepoznajući potencijal zelenih lanaca vrijednosti kroz stvaranje novih kompetencija, jačanje izvoznog potencijala, smanjenje otpada, očuvanje životne sredine i kreiranje radnih mjesta.
Vanjskotrgovinska komora BiH, uz komore Republike Srpske, Federacije i Brčko Distrikta, održala je niz radionica s bh. kompanijama te u saradnji s GIZ-om izradila preporuke za vlasti o zelenoj ekonomiju, izjavio je Zdravko Marinković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Čitaj više
Koja je uloga korporativnih PPA ugovora u rastu zelene energije?
Ovi ugovori se zaključuju direktno između proizvođača struje iz OIE i potrošača.
21.05.2024
Održivost i ESG prakse u financijskim institucijama su iznimno važne
Svi smo svjedoci raznih elementarnih nepogoda koje su ostavile trag na poslovanje privrede i financijskih institucija.
06.03.2024
Dekarbonizacija sve teža zbog usporavanja ekonomije
Neke vlade odustale od podrške obnovljivim izvorima energije.
16.11.2023
EU cilja smanjiti ovisnost o tuđim sirovinama za zelenu tranziciju
Regulativa pokriva 34 sirovine, najviše metale.
14.11.2023
Marinković je naglasio da su aktivnosti u zelenoj ekonomiji u BiH do sada bile sporadične i sistemski neuvezane, te da je cilj Komore pokazati donosiocima odluka kako poslovna zajednica treba djelovati u ovom segmentu. Bitno je zadržati prisutnost bh. privrede na evropskom tržištu, gdje se izvozi više od 70 posto proizvoda.
Opstanak bh. kompanija ovisi o postizanju standarda u zelenoj ekonomiju.
"Neophodno je postići standarde u zelenoj ekonomiji, kao i izvore finansiranja povoljne kreditne linije, kao i pristupiti reformi obrazovnog sistema kako bi se uvezala poslovna zajednica sa obrazovnim institucijama", kazao je Marić.
Njemačka je značajno podržala ove procese kroz Green Recovery komponentu projekta Covid-19 Investment Response, investirajući 2,29 miliona eura u zelenu ekonomiju i stvaranje zelenih vrijednosti.
Adrijana Marić, menadžerica Green Recovery komponente projekta, izrazila je zadovoljstvo podrškom privatnim i javnim akterima u zelenoj transformaciji malih i srednjih preduzeća.
"Inicirali smo uspostavljanje mreže energetske efikasnosti te organizirali niz radionica na kojima smo razmotrili teme u vezi zelene ekonomije poput zelenih poslovnih modela u metalskoj i drvnoj industriji. Prezentovani su primjeri primjene najboljih raspoloživih tehnika „ozelenjavanja“ u proizvodnji, takozvane cirkularne ekonomije, s ključnim ciljem dekarbonizacije, odnosno smanjivanja karbonskog otiska", kazala je Marić.
Zeleni poslovni modeli doprinose smanjenju zagađenja i minimiziraju finansijske gubitke kompanija. Pet preduzeća iz drvne i metaloprerađivačke industrije BiH uspješno je usvojilo i realiziralo ove modele tokom 2023. godine, značajno unaprijedivši svoje poslovanje i konkurentnost.
Zaključeno je da donosioci odluka moraju što prije uvesti zelene reforme, jer će inostrani kupci prema Evropskom zelenom planu, koji cilja na klimatsku neutralnost do 2050. godine, odbijati proizvode iz prljave industrije.