Nakon rasta cijena žitarica i uljarica u 2022. i u prvoj polovini 2023. zbog smanjene proizvodnje u Ukrajini i ograničenog izvoza preko Crnog mora, tržište se polako stabilizovalo. Prošlogodišnja žetva bila je dobra, a i ovogodišnja obećava, što znači da možemo očekivati daljnji pad cijena, ističu analitičari Bloomberg Adrije.
Regionalno tržište je prilično koncentrisano, čemu pridonose i veliki poljoprivredno-prehrambeni subjekti sa značajnim kapacitetima koje koriste za vlastite potrebe (Peradarstvo, Belje, Žito). U regiji takođe postoji velik broj malih poljoprivrednih gazdinstava koja nisu registrovana kao kompanije, a proizvode stočnu hranu za vlastite potrebe, čime se smanjuje potencijalna baza kupaca za odabrane konkurente u industriji.
U BiH u ovom sektoru djeluje oko 49 kompanija koje su u 2022. godini ostvarile prihode u iznosu od oko 440,4 miliona KM. Pored svih izazova, kompanije su i u prošloj godini ostvarile dobre rezultate.
Što se tiče daljnjih kretanja na tržištu, očekuje se nastavak pada cijena žitarica i uljarica u ovoj godini.
"Kretanje terminskog tržišta za 2025. takođe je vrijedno pažnje, budući da predviđa rast u odnosu na 2024, što je normalno s obzirom na to da tržište utiče na potencijalne katastrofe (npr. u američkom kukuruznom pojasu - kritičnom području za proizvodnju kukuruza). Važan trend u industriji stočne hrane su promjene preferencija potrošača u EU, koje idu prema povećanju potrošnje peradi i smanjenju potrošnje svinjskog mesa. Stoga bi kompanije koje se bave stočnom hranom trebale razmisliti o tome da se više usredotoče na proizvodnju hrane za perad", zaključili su analitičari Bloomberg Adrije.
Rast deviznih rezervi, dobiti banaka i interesovanja za ESG
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, devizne rezerve su porasle do kraja decembra 2023, predstavljajući povećanje u odnosu na prethodni mjesec. Istovremeno, povećali su se i ukupni krediti domaćim sektorima.
Ukupan prihod banaka u FBiH u 2023. godini iznosio je 1,485 milijardi KM. Neto dobit u naznačenom periodu iznosila je 520 miliona KM.
Banke sa sjedištem u FBiH su u 2023. godini ostvarile 915,4 miliona KM prihoda od kamata i sličnih prihoda. Od operativnih prihoda, najveći prihodi su došli od naknada za izvršene usluge.
Pred bankama je i proces implementacije ESG standarda, a fokus je i na digitalizaciji pružanja usluga. NLB Banka se uspješno prilagođavala svim situacijama koje su se dešavale na finansijskim tržištima. Jure Peljhan, član Uprave NLB Banke i predsjednik Slovenačkog udruženja privrednika u BiH, u intervjuu za Bloomberg Adriju govorio je o izazovima s kojima se Banka susretala, mjerama domaćih regulatora, aktivnostima u pogledu digitalizacije te očekivanjima za 2024.
Istovremeno, Naša banka odlučila je da prijevremeno otkupi ESG (Environmental, Social and Governance) obveznice koje je kao takve prva emitovala u BiH u oktobru prošle godine. Skupštini akcionara je dostavljen i Prijedlog odluke o drugoj emisiji ESG obveznica javnom ponudom, a kojom je predviđeno emitovanje 42.000 obveznica, pojedinačne nominalne vrijednosti 100 KM.
Tržište električne energije i energetska tranzicija
Tržište električne energije u regiji generalno kaska za Evropom, koja zemlje Adria regiona uslovljava transpozicijom mrežnih kodova. "To je zadatak koji trebaju ispuniti sve zemlje tokom ove godine da bi uopšte počela integracija", kaže za Bloomberg Adriju Dejan Stojčevski, tehnički direktor berze električne energije SEEPEX.
Energetska tranzicija u BiH zahtijeva intenzivnije angažovanje i nova znanja kako bismo se efikasno suprotstavili izazovima klimatskih promjena. Komitet CIGRE navodi nedovoljan tempo tranzicije za ozbiljno suočavanje s globalnim izazovom.
Finansijski ogranak Evropske investicione banke (EIB) za aktivnosti izvan Evropske unije (EU) - EIB Global odobrio je kredit u iznosu od 36 miliona evra za izgradnju vjetroelektrane snage od 50 MW na Vlašićkoj visoravni, koja se nalazi oko 15 km sjeverozapadno od Travnika.
Zaposlenost, plate i strani radnici iz Indije
U decembru 2023. godine BiH je zabilježila pad u broju zaposlenih osoba, pri čemu je i broj nezaposlenih opao u odnosu na prethodni mjesec. Dok se zemlja suočava sa smanjenjem zapošljavanja, stručnjaci upozoravaju na moguća otpuštanja u različitim sektorima.
Istovremeno, zbog nedostatka radne snage u državi, domaći poslodavci se okreću uvozu radne snage, posebno za sektore građevine i proizvodnju. Radnici iz Indije sve više su među stranim radnicima, koji dolaze na rad u Adria region, te u BiH, a odnosi s Indijom postaju sve značajniji za naše tržište s potpisanim trgovinskim sporazumom još od 2002. godine.
Kraj 2023. nije donio velike promjene kada je riječ o platama. Tako je prosječna mjesečna neto plata u BiH za decembar manja u odnosu na mjesec ranije. Kad pogledamo prosječnu mjesečnu isplaćenu neto platu po zaposlenome u decembru 2023. godine, iznosila je 1.297 KM, što pokazuje nominalni pad za 0,5 posto i realno je manji za 0,3 posto u odnosu na novembar 2023. godine. Neto plata u novembru je iznosila 1.304 KM.