.webp){kind=icon}
Proizvođači stočne hrane u regiji posluju stabilno, pokazala je analiza tima analitičara Bloomberg Adrije. U 2021. rast prodaje je iznosio 24 posto, a godinu poslije 29 posto, što je u većini slučajeva prvenstveno potaknuto povećanjem cijena. Cijene stočne hrane su u prosjeku više za 40 posto u odnosu na 2020.
Regionalno tržište je prilično koncentrirano, čemu pridonose i veliki poljoprivredno-prehrambeni subjekti sa značajnim kapacitetima koje koriste za vlastite potrebe (Peradarstvo, Belje, Žito). U regiji također postoji velik broj malih poljoprivrednih gazdinstava koja nisu registrirana kao kompanije, a proizvode stočnu hranu za vlastite potrebe, čime se smanjuje potencijalna baza kupaca za odabrane konkurente u industriji.
U BiH u ovom sektoru, prema podacima LRC-a, djeluje oko 49 kompanija koje su u 2022. godini ostvarile prihode u iznosu od oko 440,4 miliona KM. Pored svih izazova, kompanije su i u prošloj godini ostvarile dobre rezultate.
"Kada je riječ o postignutim rezultatima u prethodnoj poslovnoj godini, možemo biti zadovoljni. U uslovima globalnih društveno-ekonomskih, tržišnih, ali i klimatskih poremećaja, koji su posebno karakteristični za agrarni sektor, ne treba biti nezahvalan", za Bloomberg Adriju kaže Vojislav Rapić, generalni direktor u kompaniji Rapić d.o.o., a u čijem sastavu posluje i fabrika stočne hrane Farmofit.
Dodaje kako je upravo Farmofit dugogodišnji lider u posmatranoj proizvodnji, te kao takva oslonac velikom broju domaćih farmera.
Kada je riječ o izazovima, Rapić ističe da su najveći problem s kojim se agrarni sektor suočava klimatske promjene, koje se manifestuju kroz ekstremne vremenske (ne)prilike.
"Naime, posljednje tri godine bilježimo historijske maksimume kada je riječ o suši. Dodatno, tokom prošle godine smo imali suše, poplave, čestu pojavu grada, oluje. Svi navedeni, ali i drugi faktori rizika, koji su u direktnoj vezi s uslovima vanjske sredine, najdireknije se odražavaju na primarnu ratarsku proizvodnju, koja je temelj farmske, pa tako i proizvodnje stočne hrane", pojašnjava.
Licencirane fotografije
Dodaje da bi bez kvalitetnih domaćih sirovina, kojima uvijek daju prednost, njihovo poslovanje bilo dovedeno u rizik.
"Ipak, ne pragu 35. jubileja osnivanja kompanije Rapić, možemo reći da su nas tržište i priroda 'naučili' kako da ublažimo pomenute rizike".
To uključuje saradnju s više od 200 kooperanata širom BiH od kojih otkupljuju žitarice, čime su značajno umanjili rizik od gubitaka prinosa i količina ratarskih kultura. Također su pokrenuli i vlastitu ratarsku i animalnu proizvodnju, u sklopu nove poslovne jedinice Revita Farms u Prnjavoru, koja se bavi intenzivnim tovom junadi.
Farmofit svoje proizvode plasira isključivo na domaće tržište. Mogućnosti izvoza su otvorene, međutim, trenutno domaća potražnja ispunjava očekivanja te bilježi stalni trend rasta. Među glavnim kupcima se ističu prije svega velike kompanije kao što su Madi, Perutnina Ptuj, Bingo, te veliki broj poljoprivrednih apoteka, veterinarskih stanica i drugih prodajnih objekata širom BiH. Tu su i domaći farmeri različitih kapaciteta proizvodnje, od malih, koji se animalnom proizvodnjom bave za vlastite potrebe, pa do onih velikih tržnih proizvođača.
S obzirom na to da su od 2020. cijene stočne hrane znatno porasle, Rapić pojašnjava da je to posljedica Covid krize, suše i ratnih dešavanja u Ukrajini.
"U tom periodu, naša kompanija je donijela stratešku odluku da će rast cijena sirovina djelomično amortizovati kroz žrtvovanje jednog dijela vlastitog profita, odnosno cijene rasta naše stočne hrane nisu u potpunosti pratile višestruko povećanje cijena osnovnih sirovina. Nakon stabilizacije tržišta došlo je i do vraćanja cijena u normalne okvire i taj trend je prisutan već neko vrijeme", ističe Rapić.
Ova godina bi, prema svemu sudeći, trebala biti dobra za proizvođače stočne hrane. Rapić kaže da, iako često čuju informacije kako ljudi napuštaju poljoprivredu, činjenica je da se pojavljuju i novi proizvođači, dok postojeći, koji se ovim poslom bave profesionalno, povećavaju svoje kapacitete.
"Povratne informacije s terena ukazuju na to da se sve veći broj domaćinstava odlučuje za vlastiti tov pilića, ali i drugih vrsta domaćih životinja, dok se površine ratarskih kultura povećavaju iz godine u godinu", dodaje Rapić.
Povratne informacije s terena ukazuju na to da se sve veći broj domaćinstava odlučuje za vlastiti tov pilića, kaže Rapić/Licencirane fotografije
Također, u ovoj godini ne bi trebalo doći do značajnijih promjena cijena.
"U pogledu potencijalnih faktora rizika, koji mogu uticati na naše poslovanje u ovoj, ali i godinama koje dolaze, naglasili bismo samo kako je iskustvo na našoj strani, osnaženo mladim profesionalcima u našem timu, zdravim domaćinskim idejama i optimističnim pogledima na budućnost", ističe Rapić.
Analitičari Bloomberg Adrije ističu da se očekuje nastavak pada cijena žitarica i uljarica u 2024. godini, što će se odraziti i na krajnje cijene.
"Kretanje terminskog tržišta za 2025. također je vrijedno pažnje, budući da predviđa rast u odnosu na 2024., što je normalno s obzirom na to da tržište utječe na potencijalne katastrofe (npr. u američkom kukuruznom pojasu - kritičnom području za proizvodnju kukuruza). Važan trend u industriji stočne hrane su promjene preferencija potrošača u EU, koje idu prema povećanju potrošnje peradi i smanjenju potrošnje svinjskog mesa. Stoga bi kompanije koje se bave stočnom hranom trebale razmisliti o tome da se više fokusiraju na proizvodnju hrane za perad", stoji u zaključku analize Bloomberg Adrije.
