Elektroenergetska tranzicija traži nova znanja i radnu snagu

Energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini zahtijeva intenzivnije angažovanje i nova znanja kako bismo se efikasno suprotstavili izazovima klimatskih promjena. Komitet CIGRE navodi nedovoljan tempo tranzicije za ozbiljno suočavanje s globalnim izazovom.

Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE Zijad Bajramović ističe da energetska tranzicija u BiH još uvijek nije postigla potreban intenzitet koji bi signalizirao ozbiljno shvatanje opasnosti od klimatskih promjena i nužnost adekvatnog suprotstavljanja istima.

Kazao je kako je to sveobuhvatan, skup i zahtjevan proces koji traži promjene u svim fazama proizvodnje, prenosa, distribucije i vođenja sistema, te da ulazimo u proces velikih i dramatičnih promjena u radu.

"Porast će udio varijabilnih sistema, što će zahtijevati veću fleksibilnost i izgradnju kapaciteta za balansiranje i korištenje električne energije. Da bismo odgovorili tom zadatku, moramo podsticati rast i razvoj buduće radne snage potrebne za provođenje energetske tranzicije", izjavio je Bajramović za Fenu.

Bosanskohercegovački komitet CIGRE stavio je tranziciju u fokus svojih aktivnosti. Bajramović dodaje da izazov ubrzane energetske tranzicije - sa svojim ključnim pokretačima digitalizacije, decentralizacije i dekarbonizacije - značajno povećava ulogu elektroenergetskih sistema u svakodnevnom životu društva i regulatora širom svijeta.

On ističe potrebu za novim znanjem i stručnostima koje će omogućiti organizacijama da efikasno integrišu nove tehnologije u elektroenergetske sisteme. CIGRE aktivno radi na pružanju podrške organizacijama u pronalaženju potrebnog znanja za optimizaciju procesa na svim naponskim nivoima.

Upravni odbor SEERC-a, kojim predsjedava Bosna i Hercegovina, raspravljat će o predstojećim aktivnostima tog tijela, u čijem radu učestvuju predstavnici 17 zemalja.

Predsjednik SEERC-a Edhem Bičakčić ističe važnost tematskih područja koja će biti obuhvaćena kolokvijem, uključujući nacionalne klimatske strategije, izgradnju obnovljivih izvora energije, integraciju regionalnih elektroenergetskih sistema i inicijative vezane za potrošače i energetske zajednice.

Depositphotos

 

Elektroenergetika, kao ključni segment energetske tranzicije, prolazi kroz dramatične promjene koje zahtijevaju duboke strukturalne prilagodbe kako bi se odgovorilo na zahtjeve održivosti i efikasnosti. Ubrzani napredak digitalizacije, decentralizacije i dekarbonizacije postavlja nove izazove pred elektroenergetski sektor, istovremeno pružajući neophodne prilike za inovacije i rast.

Sposobnost elektroenergetskih sistema da se prilagode varijabilnim izvorima energije postaje ključna za održavanje stabilnosti i pouzdanosti u snabdijevanju električnom energijom. Integracija obnovljivih izvora energije, kao što su solarna i vjetroenergija, zahtijeva napredne tehnološke i regulatorne okvire kako bi se osigurala optimalna ravnoteža između proizvodnje i potrošnje energije.

U 2022. godini, investicije u energetsku tranziciju globalno su došle do 1,1 bilion dolara, pokazuju analitički podaci koje je prikupio Bloomberg. Ako se pogledaju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA), koja koristi nešto širu definiciju energetske tranzicije, riječ je o 1,7 biliona dolara u 2022. godini.

Elektroenergetika je prilika za dodatni privredni razvoj i šansa za domaću privredu jer se otvaraju prilike za velike investicione cikluse. Kroz formiranje energetske stabilnosti prave se preduslovi da privreda bude konkurentnija u odnosu na Evropsku uniju (EU) i da bude održiva, rekao je ranije za Bloomberg Adriju Marko Mijić, član Uprave Elnos Grupe.

"Možemo povući paralelu između razvoja poslovanja u regiji i inostranstvu. Činjenica je da u BiH nedostaje privredne aktivnosti, nedostaje stranih investicija. Potreban je veliki broj koraka da se dođe do odgovarajućih dozvola, a postoji i određen nedostatak digitalizacije u javnoj upravi", kaže Mijić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar