Kompanija Kermas Energija iz Hrvatske uputila je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (BiH) opomenu pred pokretanje arbitražnog postupka jer smatraju da su oštećeni u projektu izgradnje i korištenja vjetroparka na lokaciji Trusina u općini Nevesinje.
Kermas Energija vlasnik je 97 posto udjela u privrednom društvu EOL Prvi iz Nevesinja, koje je još 2012. godine s Vladom Republike Srpske zaključilo Ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje vjetroparka Trusina. Nakon zaključenja ugovora, ugovorne strane su zaključile i tri aneksa Ugovora.
Do problema dolazi kada je Vlada RS, kao davalac koncesije, 2019. godine raskinula Ugovor o koncesiji i na taj način onemogućila izgradnju i korištenje vjetroparka Trusina, prema riječima zastupnika Kermas Energije Predraga Baroša.
Ovo je samo jedan u nizu potencijalnih arbitražnih postupaka protiv BiH. Slična situacija se odvijala s Blokom 7 u Tuzli, gdje nisu ispunjeni uvjeti iz ugovora potpisanog s kineskim konzorcijem. Elektroprivreda BiH (EP BiH) ima založene nekretnine radi osiguranja povrata pozajmljenih kreditnih sredstava u vezi s realizacijom Projekta izgradnje Bloka 7 TE Tuzla. Kineska strana nudi rješavanje spora van arbitražnog postupka, kaže naš izvor.
Elektroprivreda BiH (EP BiH) ima založene nekretnine radi osiguranja povrata pozajmljenih kreditnih sredstava u vezi s realizacijom Projekta izgradnje Bloka 7 TE Tuzla.
Kako nezvanično saznajemo, bh. strani u ovom sporu ponuđeno je oko milijun KM od kineske strane kako bi se izbjegla arbitraža. Tako bi se osigurao sporazumni raskid ugovora. Inače, Elektroprivreda BiH uplatila je avans od 214 milijuna KM, odnosno 15 posto od ukupne sume. Tvrde da se nalazi na "posebnom računu" kineske banke, te da za njega imaju bankovnu garanciju i da ne mogu ostati bez tog novca.
Bez vlastite energije i stabilnog energetskog sektora Bosna i Hercegovina mogla bi utonuti u još dublju tamu nesigurnosti i ovisnosti. Geopolitički i nacionalni projekti od interesa nose breme ključnih i neminovnih promjena.
Dok se političke struje unutar BiH bore oko energetskih projekata, poput plinovoda Južna interkonekcija, čiji je put kroz parlament blokiran, poruke o američkom interesu i podršci domaćim igračima postaju sve glasnije. BH Gas se spominje kao ključni nositelj projekta, što dodaje političku dinamiku već napetom odnosu između političkih stranaka unutar Federacije BiH.
Klub zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine uputio je u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska".
Stranci Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) i njenom lideru Draganu Čoviću ovakav prijedlog zakona nije smetao. No, na 11. izvanrednoj sjednici od 31. 3. 2022. godine Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je skinuo s dnevnog reda Prijedlog zakona, a Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ga je povukla iz procedure nakon preuzimanja vlasti.
Čović je prije nekoliko dana naveo kako je sugerirano da naprave Prijedlog zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji. "U njemu je definirano da će kompanija koja će se baviti projektom biti javno poduzeće u vlasništvu Vlade Federacije sa sjedištem u Mostaru", dodao je. "Ostajemo do kraja otvoreni da tražimo druga rješenja na sličnim principima."
Upozoren je s više strana, od pisma državnog sekretara Antonyja Blinkena, intervjua američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja do pomoćnika američkog državnog sekretara za europske i euroazijske poslove Jamesa O'Briena. Poruke su jasne - BH Gas mora biti nositelj projekta.
U međuvremenu, Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) gradi mostove izvan granica BiH, formirajući poduzeća u Sloveniji i Srbiji, dok razmatra mogućnost zajedničke kompanije s Elektroprivredom Crne Gore. Njihov ambiciozni plan za regionalno širenje ne samo da donosi ekonomske koristi, već i otvara prostor za prijateljske odnose i razmjenu znanja sa susjednim zemljama.
OIE
Kako u zemljama regije budu završavana i puštana u rad nova postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, rast će i potražnja za balansnom energijom.
Balansna energija je energija koju koristi operator sistema u svrhu balansiranja i koju isporučuje pružalac balansnih usluga. Na balansnom tržištu električne energije operator prijenosnog sistema kupuje, odnosno prodaje balansnu električnu energiju u cilju: održavanja balansa između proizvodnje, razmjene i potrošnje električne energije u realnom vremenu; osiguranja sigurnog rada elektroenergetskog sistema i održavanja potrebne razine rezerve za sekundarnu i tercijarnu regulaciju.
Priliku za prodaju balansne energije van granica BiH vidi i Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), koja je već formirala poduzeća u Sloveniji i Srbiji, dok je formiranje zajedničke kompanije s Elektroprivredom Crne Gore u toku.
Luka Petrović, vršilac dužnosti direktora ERS, za Bloomberg Adriju je pojasnio što je cilj novih kompanija koje osnivaju u regiji ističući opredjeljenje Elektroprivrede kojom rukovodi za regionalno širenje.
"Ne može električna energija da se drži na jednom mjestu, ona teče i iz tih razloga i mi moramo praviti komunikacije mimo naših granica. Nije riječ samo o ekonomskim parametrima, za koje sam siguran da će biti mnogo značajniji nego da samo poslujemo u Republici Srpskoj, već je to i razvijanje prijateljstva, upoznavanje procedura u susjednim zemljama", kaže Petrović.
Solarni park Nevesinje u Bosni i Hercegovini (BiH) jedan je od najvećih investicionih pothvata u oblasti solarne industrije u ovom dijelu Europe. Koliko će trajati izgradnja i kako će biti financiran ovaj projekt, procijenjen na oko milijardu maraka, za Bloomberg Adriju je govorio Siniša Maksimović, direktor kompanije Etmax.
Nedavno su od Elektroprenosa Bosne i Hercegovine dobili suglasnost za priključenje na mrežu, objelodanio je premijer Republike Srpske Radovan Višković prošlog tjedna na Balkan Solar Summitu održanom u Banjoj Luci. Najavio je i skoro izdavanje građevinske dozvole za izgradnju elektrane.
"Dobili smo uvjete za priključenje i samim tim završili jednu fazu razvoja projekta. Sada ulazimo u ozbiljno projektiranje. Projekt će se realizirati po fazama. Postoje dva moguća scenarija izgradnje, jedan je da se to desi u roku od tri i po godine, a drugi je u roku od pet godina", kaže Maksimović.
Kompanija RWP Vitorog iz Banje Luke podnijela je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma Zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okolinu za projekt vjetroelektrane (VE) Škadimovac u općini Glamoč.
U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša u Federaciji BiH, podneseni zahtjev je stavljen na uvid javnosti u petak, od kada teče rok od 30 dana za davanje primjedbi, sugestija i mišljenja na navedeni projekt.
VE Škadimovac snage je 110 MW i namijenjena je za proizvodnju električne energije iz obnovljivog izvora (energije vjetra) i predaju elektroenergetskom sistemu BiH.