Klub zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine uputio je u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska".
Prijedlog zakona koji je SDA uputila ponovno u parlamentarnu proceduru ostao je isti kao i prijedlog zakona koji je povučen 2022. godine, gdje je nositelj projekta BH Gas.
Naime, Zastupnički dom Parlamenta FBiH je na 28. redovnoj sjednici održanoj 21. 12. 2021. godine usvojio Prijedlog zakona o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska s tri amandmana Vlade Federacije BiH i četiri amandmana koja je Vlada FBiH prihvatila, pa su amandmani postali dio Prijedloga ovog zakona. Tada su za njega glasovali i zastupnici HDZ BiH.
Fena
Stranci Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) i njenom lideru Draganu Čoviću ovakav prijedlog zakona nije smetao. No, na 11. izvanrednoj sjednici od 31. 3. 2022. godine Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je skinuo s dnevnog reda Prijedlog zakona, a Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ga je povukla iz procedure nakon preuzimanja vlasti.
U svom prethodnom obraćanju Čović je rekao kako je za izgradnju Južne interkonekcije potrebno 10 godina. No podsjetimo da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske u 2020. godini objavilo da se "očekuje kako će glavni projekt biti završen do 2022., a potom bi se radovi izvodili tijekom 2023. i 2024., kada se očekuje i završetak projekta te puštanje plinovoda u rad". Tako da je umjesto 10 godina procjena bila na nešto više od dvije godine nakon završetka glavnog projekta.
Danas se iz Ljubuškog ponovno oglasio ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman rekavši da projekt Južna plinska interkonekcija ne može biti samo unilateralno pitanje te da je to pitanje i u interesu Republike Hrvatske.
Hina
"Ne može biti plinske Južne interkonekcije bez Hrvatske", rekao je. "Hrvatska je energetski čvor, zainteresirana je za energetsku neovisnost."
Imamo krajnji cilj, a to je postići energetsku neovisnost o ruskom plinu, istakao je Grlić Radman. "Cilj je energetska neovisnost, ali različiti su putovi do ostvarivanja načina kako će se time upravljati, a tu treba dati prostora za razgovor i pregovore. Nikakvi pritisci i nikakve prijetnje sankcijama ne vode dobrom rješenju."
BH Gas (ne) može
Čović je prije nekoliko dana naveo kako je sugerirano da naprave Prijedlog zakona u južnoj plinskoj interkonekciji. "U njemu je definirano da će kompanija koja će se baviti projektom biti javno poduzeće u vlasništvu Vlade Federacije sa sjedištem u Mostaru", dodao je. "Ostajemo do kraja otvoreni da tražimo druga rješenja na sličnim principima."
Upozoren je s više strana, od pisma državnog sekretara Antonyja Blinkena, intervjua američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja do pomoćnika američkog državnog sekretara za europske i euroazijske poslove Jamesa O'Briena. Poruke su jasne - BH Gas mora biti nositelj projekta.
BH Gas
Ali članovi HDZ-a BiH i dalje nastavljaju sa željom da kompanija Južna plinska interkonekcija, koja je osnovana u Mostaru te koja je prema Zakonu o Južnoj interkonekciji koji podržava HDZ BiH, zamijeni BH-Gas.
"Zato što je BH Gas odavno izgubio i sposobnost i kredibilitet da vodi takav jedan važan projekt", navodi predsjednik kluba Hrvata u federalnom Domu naroda Damir Džeba u izjavi za RTV HB. "Ne posluju sukladno Zakonu o javnim poduzećima, a gledajući i reviziju koju je napravio Ured za reviziju Federacije BiH, jednostavno sve upućuje na to da BH Gas, kakvo je sada stanje, trenutačno nije sposoban provesti ovakav značajan i strateški projekt."
No, Vlada Federacije BiH je u veljači 2010. godine donijela odluku kojom je utvrđeno da je energetika u oblasti električne energije i plina djelatnost od javnog interesa FBiH. Naveli su da je pored dvije elektroprivrede u FBiH, BH Gas javno poduzeće koje obavlja djelatnost od javnog društvenog interesa.
Sve se češće spominje i tvrtka Eroplin, koja je u vlasništvu Ivice Nuića, a koja je osnovana krajem 2021. godine s kapitalom od 70.000 KM. Nuić je podrijetlom iz Konjica, a radio je u Montmontaži, zamjenik je predsjednika NO Jadranski naftovod (JANAF) sa sjedištem u Zagrebu, član je Udruge BH Hrvata Prsten te je član Glavnog odbora Matice Hrvatske.
Projekt Južne plinske interkonekcije uvršten je u više ključnih strateških, planskih i razvojnih dokumenata donesenih na nivou FBiH i BiH, uključujući:
-
Okvirnu energetsku strategiju Bosne i Hercegovine do 2035. godine
-
Okvirnu energetsku strategiju Federacije Bosne i Hercegovine do 2035. godine
-
Program javnih investicija Federacije Bosne i Hercegovine 2020.-2022.
"Realizacija projekta Južna interkonekcija ključna je za održavanje sigurnosti opskrbe prirodnim plinom u cijeloj FBiH, kao i za diversifikaciju izvora i pravaca opskrbe prirodnim plinom, zbog čega je projekt Južne interkonekcije jedan od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata u oblasti energetike u FBiH", navode iz SDA.
.webp){kind=icon}
