Netočne ili lažne informacije predstavljaju najveću prijetnju svijetu u iduće dvije godine, u kontekstu brojnih izbora i ekonomske stagnacije, prema anketi Svjetskog ekonomskog foruma.
Samo nekoliko sati nakon što je lažna objava na računu Američke komisije za vrijednosne papire i burzu potaknula kratkotrajni rast Bitcoina, organizacija sa sjedištem u Ženevi, koja će sljedećeg tjedna ugostiti svjetsku elitu u švicarskom alpskom odmaralištu Davos, istaknula je kako se povećavaju zabrinutosti oko potencijalne manipulacije biračima.
Godišnja anketa koju provodi forum među više od 1400 stručnjaka za rizike, donositelja politika i industrijskih lidera identificirala je "dezinformacije i lažne informacije" kao najveću prijetnju globalnom gospodarstvu u kratkoročnom razdoblju. Dobrobit planeta je glavna briga za nadolazeće desetljeće, što je trend koji se već uočen u prethodnim anketama.
Ove godine će glasati više od tri milijarde ljudi, a najveći izbori očekuju se u SAD-u, Indiji, Indoneziji, Europi, i vjerojatno i u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Izvještaj ističe kako ekonomije, koje su već pod pritiskom visokih troškova zaduživanja uslijed neviđenog inflacijskog šoka, a suočene su s velikim izborima, mogu stvoriti opasnu atmosferu za globalnu situaciju u nadolazećim mjesecima.
"Kombinacija ekonomske teškoće, koju osjeća mnogo ljudi, i porasta sintetičkog sadržaja, posebno u godini izbora kada se odlučuje o vodstvu, može biti izuzetno moćan spoj," izjavila je za Bloomberg TV Saadia Zahidi, upraviteljica WEF-a.
Isticanje lažnih vijesti kao glavne brige među sudionicima sastanaka u Davosu, koji počinju u ponedjeljak, ukazuje na mogućnost da politika dominira ovim skupom u planinama. Lideri i izvršni direktori koji će tamo prisustvovati suočavaju se s izazovom obnove povjerenja.
Svjetski ekonomski forum upozorava da široka upotreba dezinformacija i lažnih vijesti može ugroziti legitimnost novoizabranih vlada. Također može dovesti do nasilnih prosvjeda i, u nekim slučajevima, čak i terorizma.
"Što se događa kada različiti pogledi na stvarnost počnu utjecati na percepciju zdravlja, obrazovanja, ili mišljenja o pojedinim osobama? Tko tada postaje nositelj istine?" upitala je Zahidi.
Za sljedeće desetljeće situacija ne izgleda svjetlija. Dvije trećine ispitanika predviđa razvoj multipolarnog ili fragmentiranog svjetskog poretka, gdje srednje i velike sile uspostavljaju i provode pravila. Četiri od pet najznačajnijih izazova u tom razdoblju su povezani s klimatskim promjenama.
Približno 30 posto ispitanika smatra da je vjerojatnost globalnih katastrofa u narednih 24 mjeseca veća, dok gotovo dvije trećine očekuje takav razvoj događaja u narednom desetljeću.
"Naša vizija budućnosti se značajno pomaknula prema sumornijem scenariju u sljedećih 10 godina," izjavila je Zahidi.
Detaljnija analiza ankete koju je proveo forum također odražava ovu pesimističnu perspektivu.
Rezultati istraživanja "ukazuju na pretežno pesimističnu prognozu za svijet u kratkom roku, koja bi se dugoročno mogla pogoršati," izjavio je WEF. "U kontekstu sistematskih promjena u globalnoj raspodjeli moći, klimatskim promjenama, tehnološkom napretku i demografskim trendovima, globalni rizici testiraju granice svjetske sposobnosti prilagodbe."