Vijesti

Banke u regionu pooštrile kreditne uslove uz stabilnu potražnju i manju ponudu

Autor: Mirela Haskić-Suša

06. decembar 2023, 15:42

50 posto banaka u regionu pokazuje namjeru da selektivno proširi svoje poslovanje u regionu

Ograničavanje ponude kredita koje je počelo 2022. godine i dalje traje

BiH ima najlošiji rejting u pogledu tržišnog potencijala

Banke u regionu pooštrile kreditne uslove uz stabilnu potražnju i manju ponudu

Bloomberg

Mirela Haskić-Suša
Novinarka

Dok se uslovi na strani ponude kredita pooštravaju, banke razmatraju mogućnost širenja u regionu uz zabrinutost za profitabilnost, pokazalo je istraživanje bankarskog kreditiranja u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi (CIJIE) za drugu polovinu 2023. godine koje je provela Evropska investiciona banka (EIB).

 Mada se raskorak između ponude i tražnje smanjio u odnosu na prethodni period, ponuda kredita je i dalje ograničena u Srbiji, Albaniji, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji, kao i Bosni i Hercegovini.

''Tražnja za kreditima ostala je stabilna, a očekuje se manji rast. Negativan doprinos tom trendu dale su fiksne investicije i bankarske usluge za stanovništvo, naročito segment stambenih kredita, ali se u narednom periodu očekuje njihov oporavak'', navode iz EIB.

Poboljšan kvalitet kredita

Suprotno ranijim negativnim očekivanjima, kvalitet kredita se u prethodnih šest mjeseci poboljšao. Međutim, imajući u vidu sporiji ekonomski rast i više kamatne stope, banke u narednom periodu očekuju porast problematičnih kredita.

Također, 50 posto banaka u regionu pokazuje namjeru da selektivno proširi svoje poslovanje u regionu ili da zadrži isti obim.

''Većina regionalnih filijala ostvaruje veću profitabilnost nego njihove grupacije u cjelini u pogledu prinosa na ukupnu imovinu i na sopstveni kapital, naročito u Češkoj, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji'', kažu iz EIB-

Međutim, iz perspektive banaka, u nekim zemljama ovi parametri bilježe značajan pad u odnosu na prethodno istraživanje. Više od 50 posto banaka u Albaniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumuniji trenutno ukazuje na nižu profitabilnost, u poređenju sa rezultatima na nivou svojih grupacija.

 ''Rezultati istraživanja ukazuju da ograničavanje ponude kredita koje je počelo 2022. godine zbog rata u Ukrajini, inflacije, visokih kamatnih stopa i usporavanja privrednog rasta i dalje traje'', kazao je Kirijakos Kakouris, potpredsjednik EIB-a.

Dodaje da pooštravanje uslova kreditiranja pogađa sve poslovne segmente, naročito mala i srednja preduzeća.

Nizak tržišni potencijal BiH

Kada je riječ o BiH, istraživanje je pokazalo da su se uslovi ponude kredita nastavili pooštravati tokom posljednjih šest mjeseci i očekuje se da će se dodatno pooštriti u sljedećih šest mjeseci.

''Potražnja za kreditima se lagano oporavila, a očekuje se nastavak pozitivnog trenda'', navodi se i izvještaju.

Također, u skladu s usporenom ekonomskom aktivnošću, banke očekuju porast loših korporativnih kredita u sljedećih šest mjeseci, ali očekuje se da će ukupna kreditna kvaliteta ostati neutralna.

Prognoze za sektor finansija manje su optimistični u BiH nego u ostatku regije. Naime, polovica banaka tržišni potencijal BiH ocjenjuje niskim, a druga polovica srednjim, što je  najlošiji rejting u regiji.

 Pokazatelji profitabilnosti su relativno bolji.

''Dok su matične banke počele prijavljivati ​​nižu profitabilnost za lokalne operacije u mnogim zemljama srednje, istočne i jugoistočne Evrope, nastavile su deklarirati veći ili jednak povrat na aktivu (RoA) i povrat na kapital (RoE) u BiH u odnosu na ukupnu skupinu'', stoji u izvještaju.

U izvještaju se navodi da se  potražnja za kreditima oporavila se u posljednjih šest mjeseci, u skladu s regionalnim prosjekom. U idućih šest mjeseci očekuje se poboljšanje kreditne potražnje, znatno iznad regionalnog trenda.

''Porast potražnje za kreditima primjetan je i kod kompanija i kod stanovništva. Najveći rast u narednom periodu očekuju se kod potrošačkih kredita, dok će potražnja za hipotekarnim kreditima ostati nepromijenjena'', stoji u izvještaju.

Sve vijesti iz rubrike Politika

Papa Franjo i crkveni financijski reset: Kraj ere ´Božjih bankara´
Politika

Papa Franjo i crkveni financijski reset: Kraj ere ´Božjih bankara´

Sveta Stolica prihoduje i od kamata i kapitalnih ulaganja, čija se vrijednost procjenjuje na nešto manje od 2,3 milijarde dolara. Bivši čuvar vatikanskih financija, otac Juan Antonio Guerrero Alves, izjavio je za Vatican News da je Vatikanska banka 2021. godine raspolagala s ukupnom imovinom od 3,9 milijardi eura.

27.04.2025

Autor: Aleš Kovačič

Politika

sve vijesti iz rubrike Politika

Registrujte se za nastavak čitanja. Registrirajte se

Nastavite čitati odabirom jedne od opcija u nastavku.

BESPLATAN RAČUN

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatni bilten

Registruj se

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV i video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Pogledaj ponude

Aktivirajte još 1 besplatni članak i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak.

Cijenimo vaše interesovanje za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 članak besplatno i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € sedmično.

Dobijte neograničen pristup već danas

Nastavi

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € sedmično.

Pogledaj ponude

Vaši rivali to već znaju. Hoćete li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11 € mjesečno!

Pogledaj ponude