Brain drain, trbuhom za kruhom te potraga za boljim i mirnijim uvjetima života odveli su stotine tisuća radno sposobnih iz Bosne i Hercegovine. Ne radi se mnogo na zaustavljanju tog trenda. Strategije i radna tijela se gomilaju kao i autobusi koji odvoze putnike s kupljenom kartom u jednom smjeru.
Od prije uspostavljanja trenutne političke konstelacije na državnoj, ali i entitetskim razinama poslodavci traže da prioritetne aktivnosti budu tematske sjednice posvećene položaju privrede u BiH i zaustavljanju odljeva radne snage.
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, isplaćena prosječna neto plaća u srpnju ove godine iznosila je 1.262 KM. Prosječna cijena kvadrata stana u BiH je oko 2.300 KM. Sindikalna potrošačka korpa u srpnju je iznosila 2.827 KM.
"Demografske promjene u Adria regiji, kakve se događaju jednom u generaciji, dovele su do tolikog zatezanja tržišta rada da je gotovo nemoguće očekivati klasično povećanje nezaposlenosti u vremenima slabljenja ekonomske aktivnosti, barem do kraja decenije", zaključuju analitičari Bloomberg Adrije.
Stopa zaposlenosti u BiH je 41,2 posto, dok je stopa nezaposlenosti 13,1 posto.
Nije u novcu sve
Strukturalne promjene na tržištu rada i veća pregovaračka moć radnika doprinijele su najbržem rastu prosječnih bruto plata u Adria regiji u posljednjih barem 10 godina.
Prije možda pet ili šest godina i u Bosni i Hercegovini radnici nisu baš imali toliku pregovaračku moć. "Međutim, ovi efekti emigracije, odlaska stanovništva iz BiH, a posebno je to izraženo do 2020. godine, do dolaska pandemije kovida, ustvari su doveli do toga da mi danas u BiH imamo jednu vrlo interesantnu situaciju, negdje 380 tisuća nezaposlenih", rekao je makroekonomista Faruk Hadžić.
Depositphotos
Sada, kao član Radne grupe za izradu Politike demografskog razvoja i oporavka Federacije Bosne i Hercegovine, tvrdi da će se pažljivo baviti pitanjima demografije i posvetiti se izradi smjernica koje će omogućiti postupni napredak u ovoj oblasti.
"Osim toga, također ćemo se fokusirati na edukaciju i informiranje građana o značaju demografskog razvoja, te promovirati svijest o važnosti dugoročnih mjera", dodao je. Hadžić smatra da je za efekte pronatalitetne politike potrebno i do 25 godina dok "jedno novorođeno dijete uđe na tržište rada pod uvjetom da ne emigrira iz države."
Senajid Đozo iz Investicijske fondacije Impakt za Bloomberg Adria TV je rekao da posljednjih godina postoje neke pozitivne promjene na polju poduzetništva u BiH. Nažalost, promjene se najviše dotiču industrija koje proizvode nisku ili eventualno srednju dodanu vrijednost, pa zbog toga i svjedočimo anemičnom rastu privrede u BiH.
"Sektor koji bi se izdvojio je sasvim sigurno sektor informacijskih tehnologija, koji se u posljednjim godinama najbrže razvijao u BiH i koji većinu svojih prihoda ostvaruje izvozom", rekao je Đozo.
Stanje uma
Svakodnevne novosti o tenzijama, etničkim podjelama i drugim političkim performansama naših političara narušavaju i mentalno zdravlje stanovništva, samim tim i radnika. Uz niže financijske mogućnosti i veliki dio vremena izdvojenog za posao mentalno zdravlje biva narušeno.
Depositphotos
Gostujući u emisiji Start Bloomberg Adrije, klinička psihologinja Danijela Ostojić iznijela je zabrinjavajuće tvrdnje te istakla da je problem mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini ozbiljan, a burnout je jedna od ključnih manifestacija tog problema.
Ostojić je objasnila da je burnout nedavno uveden kao formalna dijagnoza unutar klasifikacije mentalnih smetnji i poremećaja. "Prije nekoliko mjeseci je zvanično odobrena ta dijagnoza u smislu da možete dobiti bolovanje na burnout i vaš porodični ljekar vam propiše da ste u burnoutu i dobijete bolovanje i tako dalje", pojasnila je.
Sistemsko nerazumijevanje i nedostatak svijesti o važnosti prepoznavanja i liječenja burnouta predstavljaju ozbiljan izazov za bosanskohercegovački zdravstveni sustav.
.webp){kind=icon}
