Rat u Ukrajini i novi lov na vještice Donalda Trumpa prema vrhu američke administracije faktori su koji guraju ulaganja u odbrambene aktivnosti s obje strane Atlantika. Evropska unija je, zbog preusmjeravanja pažnje SAD-a i time i NATO-a na azijski istok, napokon prisiljena brinuti se za vlastitu odbranu, što potiče ulaganja u jačanje domaće industrijske baze. Slično se događa i u SAD-u, gdje je ministarstvo odbrane pod vodstvom Petea Hegsetha najavilo rekordni budžet za poticanje startupa u iznosu od bilion dolara.
Dok se Hegseth, nakon prvog "skalpa" MAGA pokreta u Trumpovoj administraciji, savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza, suočava s nesigurnošću vlastite pozicije, Pentagon povećava ulaganja u odbrambene startupe u području naprednih tehnologija poput robotike i umjetne inteligencije (AI).
Ministarstvo odbrane predložilo je dosad rekordna sredstva za poticanje scene startupa, što nedvojbeno povećava interes investitora za kompanije koje posluju u odbrambenom sektoru. Istovremeno, fondovi rizičnog kapitala procjenjuju isplativost ulaganja u startupe koji sarađuju s američkom vladom i privatnim sektorom.
Rijeka kapitala
Prema portalu Pitchbook, startupi iz Kalifornije koji još nisu ostvarili prihode u prvom kvartalu ove godine postigli su procijenjene vrijednosti od 100 miliona dolara.
Dolazak Hegsetha i njegove najave povećanih ulaganja Pentagona u startupe odmah su izazvali skok interesa privatnih ulagača, pa je tako u prvim mjesecima 2025. uloženo više od 1,5 milijardi dolara u odbrambene i svemirske tehnologije, uključujući 600 miliona dolara za kompaniju Saronic, koja razvija bespilotna pomorska plovila, te 240 miliona dolara za startup Shield AI za njihove robotske i autonomne sisteme dronova.
Eksplozivna kombinacija politike i kapitala mogla bi, u slučaju usmjeravanja sredstava u startupe koji ponekad i stotinu puta premašuju svoje stvarne prihode, po nekima dovesti do stvaranja balona. To je uglavnom posljedica činjenice da Hegseth u javnosti ostavlja dojam osobe s dobrim vezama u Silicijskoj dolini, što bi moglo dodatno podići vrijednost tehnoloških odbrambenih startupa.
Hegsethov lov na vještice
Koliko su takve špekulacije krhke, pokazuje i posljednji skandal s curenjem tajnih podataka pod nazivom "Signalgate", koji je Waltza stajao položaja, a u koji je bio upleten i Hegseth, koji unatoč špekulacijama i dalje uživa povjerenje Donalda Trumpa.
Wall Street Journal je nedavno izvijestio kako u Pentagonu vlada haos od Hegsethovog dolaska, jer je smijenio mnoge iskusne vodeće kadrove za koje nova administracija smatra da nisu dovoljno odani Trumpu. Mnogi od njih podvrgnuti su čak i poligrafskom ispitivanju kako bi se otkrilo ko je odavao povjerljive informacije.
Wall Street Journal je nedavno izvijestio kako u Pentagonu vlada haos od Hegsethovog dolaska, jer je smijenio mnoge iskusne vodeće kadrove za koje nova administracija smatra da nisu dovoljno odani Trumpu. Mnogi od njih podvrgnuti su čak i poligrafskom ispitivanju kako bi se otkrilo ko je odavao povjerljive informacije.
NATO kao ulagač rizičnog kapitala
Sličan pristup poticanja startupa, u želji da se nadoknadi eventualni gubitak američke vojne pomoći Evropi, provodi i NATO. Savez je osnovao tehnološki fond vrijedan milijardu eura, koji je, prema Bloombergu, podržao njemačku kompaniju koja proizvodi autonomne robote za vojsku, što je njihova druga dosadašnja investicija u neki startup.
Uz to, NATO ima i akcelerator za odbrambene inovacije za sjeverni Atlantik DIANA-u, koji je također dio obnovljenog pristupa Saveza kao ulagača rizičnog kapitala.
Ta dva mehanizma ciljaju na jačanje djelovanja startupa koji se bave kibernetičkom sigurnošću, obavještajnim aktivnostima i energetskom otpornošću.
Kompanija ARX Robotics sa sjedištem u Minhenu prikupila je devet miliona eura finansiranja, od čega je više od polovice došlo iz NATO-ovog inovacijskog fonda. U finansiranju su sudjelovali i njemački fondovi Project A Ventures i Discovery Ventures.
NATO je fond osnovao godinu nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, a finansira ga 24 od 32 članice saveza. Cilj mu je ulaganje u nova preduzeća iz područja odbrane, kibernetičke sigurnosti i srodnih grana u vrijeme brzog razvoja ratne tehnologije.
Rat u Ukrajini pokrenuo je veliki napredak u tehnologiji oružja. Korištenje jeftinih dronova pokazuje koliko su roboti povezani s AI softverom ključni u modernim sukobima.
Njemačka kompanija ARX tvrdi da su njihovi kopneni dronovi jeftini i modularni jer se mogu opremiti radarima, uređajima za razminiranje i nosilima, te se na terenu mogu nadograđivati. Kompaniju su 2022. osnovala trojica njemačkih vojnih veterana, a dosad su proizveli 12 robota raspoređenih u Njemačkoj i Ukrajini. Prošle godine ostvarili su 308 hiljada eura prihoda, a u prvom kvartalu dodatni milion eura. U martu su najavili partnerstvo s Daimler Truckom za integraciju softvera u njihova vozila.
Obrana od dronova
Spomenimo i kompaniju Helsing, također iz Minhena, koja je donedavno bila odlučna da ne razvija svoju tehnologiju za ratne svrhe, ali ju je na kraju privukao rastući val evropskih ulaganja u odbranu.
Prema Bloombergu, kompanija trenutno vrijedi oko pet milijardi eura, sklopila je više većih ugovora s odbrambenim kompanijama i privukla važne anđeoske ulagače, uključujući Daniela Eka iz Spotifyja. Trenutno razvija novi jurišni dron HX-2, otporan na elektronička ometanja, što je taktika koju Rusija često koristi u Ukrajini.
Sličan sistem odbrane od dronova razvija i slovenska kompanija Timtec Defense. Prema riječima suosnivača Ive Boscarola, sistem Timteca dizajniran je tako da onesposobi elektroniku dronova i drugih navođenih projektila tako da kada ga pasivni sistem otkrije, u sljedećem koraku uništi sistem za upravljanje.