McKinsey Global Institute u svom najnovijem izvještaju naglašava da je problem nedostatka radne snage stalni izazov za razvijene ekonomije. Iako su se uvjeti malo ublažili od vrhunaca zabilježenih 2022. godine, tržišta rada u razvijenim zemljama i dalje pokazuju značajno smanjenje razlike između ponude i potražnje za radnicima, kakvo nije viđeno u posljednja dva desetljeća.
Ovo nije fenomen uzrokovan pandemijom, već nastavak dugoročnog trenda koji je započeo 2010. godine nakon financijske krize 2008. godine. Demografske promjene, poput starenja radne snage i usporavanja rasta populacije, dodatno pogoršavaju ovaj problem.
Od 2010. godine tržišta rada u svim analiziranim razvijenim ekonomijama pokazuju kontinuirano smanjenje razlike između ponude i potražnje za radnicima.
Na primjer, broj slobodnih radnih mjesta po nezaposlenoj osobi povećao se više od četiri puta u prosjeku između 2010. i 2023. godine, a u Sjedinjenim Američkim Državama gotovo sedam puta.
McKinsey Global Institute ističe da su posebno pogođene zemlje poput Češke, Njemačke, Japana, Nizozemske, Norveške, Singapura i Sjedinjenih Američkih Država, gdje broj slobodnih radnih mjesta premašuje broj nezaposlenih radnika. Ove zemlje čine 53 posto ukupne radne snage u istraženim ekonomijama i 64 posto kolektivnog BDP-a. S druge strane, zemlje poput Francuske i Italije imaju tržišta rada pod manjim pritiskom, no čak i tamo dolazi do postepenog zatezanja.
Nedostatak radne snage neravnomjerno je raspoređen među sektorima. Sektori s tradicionalno niskom produktivnošću, poput zdravstva i ugostiteljstva, te oni sa stagnirajućom produktivnošću, poput građevinarstva, bilježe najveći rast slobodnih radnih mjesta.
Depositphotos
Ovo stvara specifične izazove, ali i prilike za radnike koji lakše pronalaze zaposlenje i mogu ostvariti veće plaće. Ipak, rast plaća može dovesti do inflacije i opteretiti poslovanje, osobito manja poduzeća koja se suočavaju s nemogućnošću zadovoljavanja potražnje zbog nedostatka radnika.
Direktor McKinsey & Co. za Adria regiju, Tomislav Brezinščak, naglašava potrebu za sustavnim promjenama u politici zapošljavanja i obrazovanja kako bi se odgovorilo na ove izazove.
On ističe kako tržište rada u Hrvatskoj, kao i u mnogim razvijenim gospodarstvima, suočava s izazovima starenja radne snage i sporim rastom populacije. To stvara pritisak na gospodarstvo koje ovisi o stalnom priljevu novih radnika.
Brezinščak navodi da je potrebno uvesti sustavne promjene u politici zapošljavanja i obrazovanja, naglašavajući kako poboljšanje vještina i prekvalifikacija radnika postaju ključni faktori za održavanje konkurentnosti, kako na europskom, tako i na globalnom tržištu.
Jedan od važnijih koraka koje bi Hrvatska trebala poduzeti, smatra Brezinščak, je usmjerenje na povećanje produktivnosti kroz uvođenje naprednih tehnologija i automatizaciju.
Bloomberg
"To može uključivati ulaganja u umjetnu inteligenciju i automatizacijske tehnologije koje mogu pomoći u smanjenju ovisnosti o radnoj snazi i povećanju učinkovitosti“, izjavio je Brezinščak.
Hrvatska također mora aktivno, ali i pažljivo raditi na privlačenju radnika iz inozemstva kako bi popunila praznine na tržištu rada. Potrebno je razviti programe za integraciju inozemnih radnika u hrvatsko društvo i gospodarstvo. Brezinščak dodaje da je Hrvatska na prekretnici i suočava se s izazovima, ali i prilikama za daljnji rast i razvoj. Ključ za uspjeh leži u održivom upravljanju, inovacijama i suradnji svih dionika u gospodarstvu.
McKinsey Global Institute naglašava važnost prilagodbe i inovacija kako bi se odgovorilo na izazove tržišta rada u razvijenim ekonomijama. Samo kroz sustavne promjene i strateška ulaganja možemo očekivati dugoročni gospodarski rast i stabilnost, zaključio je istraživački tim.
.webp){kind=icon}
