.webp){kind=icon}
Njemačka je podigla nivo rizika u svom nacionalnom planu za hitne slučajeve plina na drugu fazu "uzbune", nakon strmih rezova u opskrbi iz Rusije.
Pojačana uzbuna pooštrava praćenje tržišta, a neke elektrane na ugalj bit će ponovo aktivirane, saopćilo je Ministarstvo privrede u četvrtak. Vlada je rekla da će odgoditi mogućnost donošenja zakona koji će energetskim kompanijama omogućiti da povećanje troškova prebace na domaćinstva i privredu.
Treći i najviši "hitni" nivo uključivao bi državnu kontrolu nad distribucijom.
''Bit će to kamenit put kojim ćemo morati proći kao zemlja", rekao je ministar privrede Robert Habeck. "Čak i ako to još ne osjećamo, nalazimo se u plinskoj krizi".
Habeck je u srijedu upozorio da bi se najveća evropska ekonomija trebala pripremiti za daljnje smanjenje tokova ruskog plina nakon što je Moskva prošle sedmice smanjila isporuke na svom glavnom plinovodu prema Evropi.
Holandski fjučersi na plin u prvom mjesecu, evropsko mjerilo, porasli su 1,7 posto na 129,30 eura (252, 89 KM) po megavat-satu u Amsterdamu. Ugovori su porasli za više od 50 posto otkako je državni plinski div Gazprom PJSC smanjio protok na ključnom plinovodu Sjeverni tok za oko 60 posto.
Njemačka, koja se oslanja na Rusiju za više od trećine svojih opskrba plinom, donijela je početnu fazu "ranog upozorenja" krajem marta, kada su zahtjevi Kremlja za plaćanjem u rubljama potaknuli Njemačku da se pripremi za potencijalni prekid opskrbe.
Habeck, koji je i vicekancelar u vladajućoj koaliciji, rekao je da je potez Rusije da smanji isporuku plina plinovodom Sjeverni tok za oko 60 posto politički motiviran i usmjeren na uznemiravanje tržišta.
Posljednji vladin potez dolazi kada Njemačka žuri napuniti skladišta plina, koja su trenutno popunjena oko 58 posto. Energetske kompanije gradile su dionice kako bi pokušale postići cilj koji je odredila vlada od 90 posto kapaciteta do novembra kako bi nacija preživjela zimu.
Bloomberg
Njemački mrežni regulator, poznat kao BNetzA, uveo bi racionalizaciju ako vlada pokrene nivo vanrednog stanja. Agencija sa sjedištem u Bonnu rekla je da će potrošači i i ključne javne usluge kao što su bolnice biti zaštićene, dok će opskrba drugih mjesta, koja nisu od velikog značaja biti smanjena.
Plin je ključni dio njemačkog energetskog miksa i teže ga je zamijeniti od ruskog uglja i nafte, koji se postupno gase do kraja godine. Otprilike 15 posto njemačke električne energije proizvodi se iz plina, što je također ključno za grijanje domova i za industrijske procese u sektoru hemikalija, farmaceutskih proizvoda i metala.
Njemačka je poduzela korake kako bi osigurala opskrbu, uključujući preuzimanje kontrole nad lokalnom kompanijom kćeri Gazproma, koja je preimenovana u Securing Energy for Europe GmbH. Zemlja također gradi infrastrukturu za uvoz ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a i drugih dobavljača.
