Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, ukupan broj zaposlenih u aprilu iznosio je 843.194, a od toga 375.411 žena. U odnosu na mart 2022. godine broj zaposlenih osoba se povećao za 0,2 posto, a broj zaposlenih žena se povećao za 0,5 posto.
Najveći broj ljudi uposlen je u prerađivačkoj industriji ukupno 170.743, zatim u djelatnosti trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 156.824 i javnoj upravi i odbrani 76.474.
U aprilu 2022.godine broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 365.878,a od toga 211.038 žena. Broj registriranih nezaposlenih osoba se u odnosu na mart 2022.godine smanjio za 1,6 posto (broj muškaraca se smanjio za dva posto, a žena za 1,4 posto). U poređenju sa aprilom 2021.godine broj registriranih nezaposlenih se smanjio za devet posto (broj muškaraca se smanjio za 9,9 posto,a žena za 8,4 posto).
Ako posmatramo registrirane nezaposlene po kvalifikacionoj strukturi uočava se da je najveći broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 116.632, zatim slijede osobe sa srednjom stručnom spremom 104.294 i nekvalifikovane osobe 100.720.
Među nezaposlenima, najmanje je polukvalifikovanih osoba (PK) 5.871, a slijede ih osobe višeg obrazovanja (VŠS) 6.172. Udio ženske populacije u registriranim nezaposlenima iznosi 57,7 posto ili u apsolutnom iznosu 211.038 osoba ženskoga spola.
U ženskoj populaciji najveći broj nezaposlenih osoba je sa srednjom stručnom spremom (SSS) 67.139, nekvalifikovanih (NK) 59.183 i sa VKV i KV kvalifikacijom 54.959 osoba ženskog spola.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u aprilu su poslodavci iskazali potrebu za zapošljavanjem 7.651 radnikom. Također, Agencija je pripremila i podatke o deficitarnim i suficitarnim zanimanjima, koji pokazuju da je situacija slična već nekoliko godina unazada.
Kada je riječ o visoko obrazovanim osobama (VSS) najtraženija zvanja su ona vezana za IT sektor (IT inžinjer, softver inžinjer), zatim inžinjer elektrotehnike, građevinski inžinjer, diplomirani farmaceut, doktor medicine-specijalista. Pored ovih zvanja, po broju oglasa traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što zbog hiperprodukcije ovog kadra njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih.
Prodavači i ugostitelji su najtraženiji radnici sa srednjom stručnom spremom, a kada je riječ o radnicima sa VKV i KV kvalifikacijom, najtraženiji su šivači, varioci, tesari, zidari, bravari.
Trenutno se u Federaciji BiH bilježi najmanji broj nezaposlenih osoba od završetka rata i to 290.000 osoba, sa tendencijom daljeg smanjenja ovog indikatora. U aprilu ove godine, u BiH je bilo registrovano 365.000 nezaposlenih, a prije pet godina bilo je 495.000 nezaposlenih osoba, što znači da je zabilježeno smanjenje za 130.000 nezaposlenih osoba.
''U ovom periodu imamo i rast broja zaposlenih. Međutim, broj zaposlenih nije povećan u tolikoj mjeri u kojoj je smanjen broj nezaposlenih, što ukazuje na činjenicu da značajan dio radne snage odlazi u inostranstvo. Dodatni problem predstavljaju nepovoljni demografski trendovi, prije svega negativan prirodni priraštaj koji se bilježi već duži period'', kazao je za Fenu, rukovodilac Jedinice za analizu tržišta rada u Federalnom zavodu za zapošljavanje Omer Korjenić.
Korjenić naglašava da je struktura nezaposlenih nepovoljna, jer od 290.000 nezaposlenih u FBiH više od jedne trećine su nekvalifikovane osobe, koje nemaju nikakvo zanimanje. Također, 30 posto nezaposlenih su osobe starije od 50 godina.
''U posljednje vrijeme imamo povećan broj oglasa slobodnih radnih mjesta od poslodavaca u Federaciji BiH, ali sve više dobivamo signale da poslodavci na domaćem tržištu rada ne mogu naći adekvatne radnike. Stoga u posljednje vrijeme bilježimo povećan interes poslodavaca za zapošljavanjem stranaca'', kaže Korjenić.
U Federaciji BiH su već izdate radne dozvole državljanima dalekog Nepala, i to u građevinskom sektoru za zanimanja armirač, betonirac, zidar i tesar.
Fena
''Djelatnost građevinarstva i sektor informacionih tehnologija su čak i u vrijeme pandemije imale rast broja zaposlenih. Zvuči paradoksalno da imamo veliki broj nezaposlenih, a istovremeno da poslodavci ne mogu naći potrebne radnike, ali kada uđemo u strukturu nezaposlenih vidimo da ponuda radne snage nije adekvatna. Također, postoji opravdana sumnja da jedan dio osoba koje su evidentirane kao nezaposlene u službama za zapošljavanje zapravo radi 'na crno' '', ističe Korjenić.
Ono što bi riješilo problem neadekvatne ponude radne snage jeste implementiranje dualnog sistema obrazovanja. Od 1.600 anketiranih poslodavaca u Federaciji BiH, njih 30 posto iskazalo je spremnost za prijem učenika i studenata na praktičnu nastavu, te da imaju kapacitete da mogu ponuditi mentora, opremu i prostor za obavljanje praktične nastave. Također, 25 posto anketiranih poslodavaca je iskazalo spremnost da isplate naknade učenicima i studentima tokom obavljanja praktične nastave u iznosu do 300 KM. Nažalost, za 10 godina u Federaciji BiH u periodu od 2009. do 2018. godine broj srednjoškolaca se smanjio za 20.000, sa 96.000 na 76.000.
''Ono čemu treba težiti je sinergija i saradnjeg obrazovnog sektora i poslodavaca kako bi se prevenirala proizvodnja kadra za kojim nema potrebe na tržištu rada i kako bi učenici i studenti tokom obrazovanja imali što kvalitetniju praktičnu nastavu organizovanu u realnom poslovnom okruženju u firmama'', naglašava Korjenić.
.webp){kind=icon}
