Zapadne zemlje godinama su pokušale pronaći način kako iskoristiti sredstva ruske središnje banke deponirana u inozemstvu za potporu ukrajinskoj vojsci i obnovu njezina razorenog gospodarstva. Mnogi su europski dužnosnici bili skeptični i zabrinuti da bi takav potez mogao značiti nezakonitu eksproprijaciju.
Sada, kada je američki predsjednik Donald Trump povukao američku financijsku potporu Ukrajini, a europske vlade pokušavaju nadoknaditi nastalu prazninu, čelnici regije stavljaju po strani svoje ranije mišljenje i postaju radikalniji u pristupu.
Skupina zemalja koje čine G7 već je dogovorila da se ruska sredstva ne diraju, ali da Ukrajina smije koristiti dobit koju ta sredstva ostvaruju. Novi prijedlog o kojem se raspravlja među državama članicama Europske unije išao bi korak dalje – omogućio bi da se ruski novac koristi za davanje zajmova Ukrajini. Vlada u Kijevu te zajmove možda nikada ne bi morala vratiti, osim ako ruska vlada ne pristane nadoknaditi štetu koju je prouzročila ratom.
Blok pritom postupa s krajnjim oprezom, svjestan da bi izravno oduzimanje imovine moglo članice izložiti golemim potencijalnim obvezama.
Kako bi to funkcioniralo?
Prema prvom planu dogovorenom 2024., zemlje G7 pružaju Ukrajini zajmove koje će se otplaćivati kamatama ostvarenim na zamrznutu rusku imovinu u inozemstvu, blokiranu nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. EU se u sklopu te inicijative obvezala osigurati Ukrajini 45 milijardi eura zajmova.
Sada EU razmatra ideju da se sama sredstva iskoriste za otključavanje dodatnih 140 milijardi eura novih zajmova za Kijev. Rusija ta sredstva, koja se nalaze u briselskoj depozitarnoj instituciji Euroclear, ne bi mogla povratiti osim ako ne pristane financirati obnovu Ukrajine.
Kako bi se umirila belgijska vlada, koja je zabrinuta da bi mogla snositi financijski teret ako Rusija tužbom uspije povratiti sredstva, EU bi sklopila poseban ugovor o dugu s kamatnom stopom od 0 posto koji bi se aktivirao ako Euroclear bude prisiljen isplatiti Rusiji odštetu. Belgija inzistira da ti pravni mehanizmi budu potpuno sigurni.
Plan EU-a podržavaju Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada, dok SAD i Japan još nisu odlučili hoće li se pridružiti inicijativi.
Koja ruska sredstva su zamrznuta?
EU, G7 i Australija zamrznuli su oko 280 milijardi dolara imovine ruske središnje banke u obliku vrijednosnih papira i gotovine. Najveći dio tog novca nalazi se u Europi jer je ruski predsjednik Vladimir Putin već 2018. povukao glavninu deviznih rezervi iz SAD-a nakon ranijih valova sankcija.
Sankcije protiv ruskih pojedinaca zamrznule su dodatnih 58 milijardi dolara imovine – uključujući kuće, jahte i privatne zrakoplove – prema priopćenju američkog Ministarstva financija iz ožujka 2023. godine.
Vladimir Putin | Bloomberg
Kako bi Ukrajina koristila dodatna sredstva?
O tome se još raspravlja, no općenito bi dodatno financiranje bilo namijenjeno kupnji oružja, jačanju ukrajinske obrambene industrije i pokrivanju ekonomskih potreba zemlje. Vlada u Kijevu očajnički treba novac. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da Ukrajini u sljedeće četiri godine nedostaje oko 65 milijardi dolara.
Dok Rusija neprestano bombardira ukrajinske gradove i uništava energetsku infrastrukturu, predsjednik Volodimir Zelenski moli saveznike da pošalju više sustava protuzračne obrane i raketa dugog dometa kako bi mogli pogađati vojne ciljeve duboko unutar Rusije. Trump želi da Europa plati to oružje, a uspostavljen je poseban program nabave koji Ukrajini omogućuje kupnju američke vojne opreme sredstvima koje uglavnom osiguravaju europski partneri.
Zašto EU jednostavno ne preuzme i ne potroši zamrznuta ruska sredstva? Postoje presedani za takve poteze: nakon invazije na Irak 2003. i svrgavanja Sadama Huseina, američki predsjednik George W. Bush naredio je zapljenu 1,7 milijardi dolara iračkih sredstava u američkim bankama, od kojih je dio iskorišten za isplatu plaća iračkim državnim službenicima. Godine 1996. SAD je zaplijenio kubanska sredstva i kasnije ih upotrijebio za isplatu odšteta obiteljima trojice Amerikanaca poginulih kada je kubanska vojska srušila njihove zrakoplove.
Problem za EU je što bi oduzimanje i trošenje ruskih sredstava moglo biti protumačeno kao krađa, čak i kada to čini skupina moćnih država temeljem pravno obvezujućeg sporazuma. Općenito, zapljene imovine dopuštene su tek kada sud utvrdi da potječu iz kriminalnih aktivnosti. Iako ruska invazija na Ukrajinu očito krši međunarodno pravo, to ne znači da sredstva središnje banke automatski predstavljaju nezakonito stečenu imovinu.
Volodimir Zelenski | Alessia Pierdomenico/Bloomberg
Rusija ne može povući niti koristiti ta sredstva, ali ni zemlje EU-a ne mogu poništiti njezino pravno vlasništvo nad njima. Zato su potezi G7 i EU-a osmišljeni tako da iskoriste novac, a da ga pritom formalno ne oduzmu iz Eurocleara.
Francuska, Njemačka i Europska središnja banka upozorile su da bi zapljena ruskih sredstava mogla ugroziti globalnu financijsku stabilnost i status eura kao rezervne valute. Postoji zabrinutost da bi ulagači iz zemalja u razvoju, potaknuti Rusijom i njezinim saveznikom Kinom, mogli početi povlačiti sredstva iz zapadnih banaka, što bi dodatno fragmentiralo svjetski financijski sustav.
Što Rusija kaže o planovima EU-a?
Moskva nastojanja Zapada da mobilizira njezina sredstva u korist Ukrajine prikazuje kao kršenje osnovnog načela globalnog ekonomskog poretka - nepovredivosti privatnog vlasništva.
Rusija je zaprijetila protumjerama, uključujući zapljenu imovine neprijateljskih zemalja koja se nalazi u njezinim bankama, a koja je također zamrznuta na početku sukoba. Putin je u listopadu potpisao uredbu kojom se omogućuje ubrzana prodaja državne imovine prema posebnom postupku, čime se povećava rizik da bi strane kompanije u Rusiji mogle biti nacionalizirane i rasprodane kao odmazda za korištenje ruskih sredstava u inozemstvu u korist Ukrajine.
Jesu li neka ruska sredstva već izravno zaplijenjena? Da. Među njima su i jahte povezane s ruskim milijarderima koje su lokalne vlasti, na zahtjev SAD-a, zaplijenile na Fidžiju i u Španjolskoj nedugo nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) označio je jednog od milijardera, Sulejmana Kerimova, dijelom skupine oligarha koji su profitirali od korupcije ruske vlade. Jahta Tango, vrijedna 99 milijuna dolara, u vlasništvu Viktora Vekselberga, povezana je s navodnim bankarskim prijevarama, pranjem novca i kršenjem sankcija. SAD je također zaplijenio kuće koje pripadaju Kerimovu, Vekselbergu i još jednom ruskom milijarderu – Olegu Deripaski.
.webp){kind=icon}
