.webp){kind=icon}
Studenti i visokoobrazovane osobe trpe manjkavosti sustava visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Hrvatska je početkom 2021. godine prestala po automatizmu priznavati diplome stečene van Europske unije. U taj koš spada i BiH. Slovenija je također obustavila redovitu proceduru priznavanja diploma, navodi voditelj Ureda za organizaciju i osiguranje kvalitete Sveučilišta Hercegovina Marko-Antonio Brkić.
Brkić je rekao kako institucije trebaju reagirati kako bi se izbjegao potencijalni međudržavni skandal. Nadu polaže i u razumijevanje nadležnih agencija u Hrvatskoj i Sloveniji te da će se iznaći rješenje.
"Ako je problem, a očito jeste, osiguranje kvalitete u sustavu visokog obrazovanja u BiH, onda trebamo staviti obrazovanje na prvo mjesto", smatra Brkić.
Voditelj Ureda za organizaciju i osiguranje kvalitete Sveučilišta Hercegovina Marko-Antonio Brkić. (Fena)
Izrazio je bojazan da se time upozoravaju nadležni iz naše zemlje da sustav visokog obrazovanja nije dovoljno kvalitetan da bi bio prepoznat na međunarodnom planu. "Zakon kaže da visoko obrazovanje nakon srednjeg obrazovanja dovodi do međunarodno priznate kvalifikacije. Ako nije međunarodno priznato, onda ne znam kakvo je to visoko obrazovanje."
"Imali smo neke reakcije koje kažu da je cjelokupan odgojno-obrazovni sustav u BiH možda najveća sramota naše države na međunarodnom planu", dodao je Brkić.
Da je visoko obrazovanje u BiH jako ranjivo i manjkavo smatra Mirko Puljić, predsjednik Asocijacije rektora privatnih sveučilišta. Podvukao je kako razlog stoji u tome da je cijeli sustav visokog obrazovanja u našoj zemlji neuređen.
Puljić dodaje kako je sukob nadležnosti za akreditiranje i dozvola za rad visokoobrazovnih institucija jedan od najvećih problema. "Da ne govorim o Ministarstvu civilnih poslova koje smatra da nema nikakve odgovornosti za ono što se u visokom obrazovanju događa."
Smatra da je Ministarstvo civilnih poslova odgovorno za stanje u kojem se sada nalazimo, ali i da su ove intervencije Hrvatske i Slovenije dobro došle jer "ne znamo ništa uraditi bez pritiska."
Mirko Puljić, predsjednik Asocijacije rektora privatnih sveučilišta. (Fena)
"Rješenje vidimo u tome da reagira Ministarstvo civilnih poslova koje bi trebalo sazvati konzultacije svih aktera procesa obrazovanja, od institucija za akreditiranje, licenciranje, do onih koji nadziru obrazovne vlasti. Moramo krenuti s privremenim akreditacijama visokoškolskih organizacija", napomenuo je.
Ravnatelj Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete u Bosni i Hercegovini Enes Hašić pojasnio je kako Hrvatska od 2004. godine nikome ne priznaje diplome, nego daje mišljenje o obrazovnim sustavima. To se mišljenje za BiH, kako dodaje, u nekim slučajevima izražava kao negativno.
"Nema problema u Njemačkoj i Austriji. Ključni problem je u Hrvatskoj prouzrokovan činjenicom da je veliki broj studenata iz Hrvatske upisao fakultete u BiH", dodao je. "Moramo se upitati zašto je to tako. Neka svatko zaključi zbog čega. To je do nas."
Na kraju je istaknuo podatak kako je Bosna i Hercegovina u jednom trenutku imala 53 visokoobrazovne institucije na oko tri milijuna stanovnika, dok je sada taj broj 39, odnosno 28 univerziteta i 11 visokih škola.
