Plinovod je 1980-ih bio spreman za realizaciju. Sjeverna interkonekcija je dio Plinskog prstena Energetske zajednice (EZ) kroz Bosnu i Hercegovinu. Posljednje tri godine Vijeće ministara BiH nijednom nije uvrstilo ovaj projekt u dnevni red.
Jedan od tri plinska projekta u pripremi, pored Nove istočne i Južne interkonekcije, protezao bi se od Slobodnice (Hrvatska), kroz Brod do Zenice. Sjeverna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kao dio Plinskog prstena EZ, bila je spremna prošlog stoljeća.
U razdoblju od 1988. do 1990. godine izrađena je sva tehnička i ekonomska dokumentacija kao što su glavni projekt, studija utjecaja na okoliš i javni poziv za nabavu opreme. Međutim, rat na ovim područjima spriječio je njegovu realizaciju.
Za izgradnju Sjeverne, Južne i Nove istočne interkonekcije potrebno je više stotina milijuna eura. Stručnjaci iz Energetske zajednice su priopćili za naš medij da BiH nije napredovala s potrebnim regulatornim i zakonodavnim okvirom za plin, koji bi omogućio pravnu sigurnost i nadzor za realizaciju tako velikih ulaganja.
"To bi od Bosne i Hercegovine zahtijevalo usvajanje zakonskog okvira za plin koji nedostaje, uključujući treći paket liberalizacije", rekli su za Bloomberg Adriju.
Pročitajte: BiH bez alternative za ruski gas
Strateški izuzetno značajna Sjeverna interkonekcija trenutno je daleko od realizacije. Iako u periodu inicijalnog projektiranja nije postojao projekt Nove istočne interkonekcije, danas bi se ta dva plinovoda spajala.
Na taj način bi se omogućio dvosmjerni protok plina. Entiteti, odnosno njihovi dobavljači plina Energoinvest i GAS RES mogli bi određivati, prema razini cijena, da li žele kupiti europski ili ruski plin. Nijedna strana unutar BiH ne bi ispaštala.
U posljednje tri godine ova interkonekcija se nije nijednom našla na dnevnom redu Vijeća ministara BiH. Projekt sadrži i planiranu plinifikaciju gradova Maglaj, Žepče, Zavidovići i Doboj s odvojcima prema Banjoj Luci i Modriči.
Projekt bi omogućio opskrbu prirodnim plinom Rafinerije Brod i drugih industrijskih potrošača duž ove trase.
Sjeverna interkonekcija sadržana je u Opsežnoj energetskoj strategiji Bosne i Hercegovine do 2035. godine, kao i Energetske strategije entiteta Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. Ovaj projekt je u pripremi od 1988. godine, a u BH-Gasu iz ovog perioda postoji Projektna dokumentacija, navodi se na stranici Energetske zajednice.
Pročitajte: Europska unija lobira za Južnu interkonekciju
Iz federalnog ministarstva energetike za Bloomberg Adriju su priopćili da se izgradnjom samo pet kilometara transportnog plinovoda na strani Hrvatske, Bosni i Hercegovini obezbjeđuje pristup europskim plinskim čvorištima.
"Bilo da se radi o interkonekciji Hrvatska - Mađarska ili Hrvatska - Slovenija, kao i pristup LNG terminalu i plinskim skladištima Hrvatske i šire", priopćili su.
Dionica Brod-Zenica planirana je u duljini od 140 km.
Budući da smo uputili dopis i BH Gasu, koji je zadužena za transport prirodnog plina i razvoj plinske mreže, te da je ovo privredno društvo osnovala Vlada Federacije BiH, dobili smo identične odgovore na naša pitanja kao i od resornog federalnog ministarstva.
Sva tri plinska projekta su planirana u svrhu razvoja tržišta prirodnog plina, kao i u svrhu diversifikacije pravaca i izvora opskrbe prirodnim plinom. Bosna i Hercegovina vrši nabavu plina isključivo jednim pravcem, kroz samo jednu ulaznu točku s istoka, od Gazproma.
Osigurano je milijun eura grant sredstava za izradu potrebnih studija kako bi se projekt aktualizirao. Sredstva nisu realizirana jer je, kako kažu iz Vlade FBiH, "postojao jak otpor ovom projektu od predstavnika entiteta Republika Srpska".
"Bitno je napomenuti da svoje aktivnosti i planove realizacije BH-Gas usklađuje s hrvatskom stranom odnosno zaduženom kompanijom Plinacro iz Zagreba", priopćili su iz resornog ministarstva.
Na stranici Plinacro se navodi da je planirani završetak projekta 2026. godina.
Za točnu procjenu vrijednosti investicije ovog projekta bilo bi potrebno ažurirati postojeću dokumentaciju. Prema procjenama stanja na tržištu "možemo reći da se radi o investiciji većoj od 100 milijuna eura."
Nakon donošenja odluke o investiranju i osiguravanja potrebnih sredstava, ovaj projekt bi se mogao realizirati u periodu od dvije do tri godine, procjena je resornog ministarstva.