Političke stranke u Bosni i Hercegovini (BiH) u predizbornoj kampanji, do 1. oktobra ove godine, potrošile su oko 10,8 miliona KM na bilborde, reklame u medijima (televizija i štampani mediji), oglase kompanije Meta i predizborne skupove.
Najviše je potrošeno na oglašavanje na bilbordima, zatim na predizborne skupove, dok vrijednost oglašavanja u najvećim medijima iznosi 1,6 miliona KM. Dodatno, prema podacima kompanije Meta, na online oglase preko Facebooka, Instagrama i Whatsappa do sada je potrošeno 254.000 KM.
"Ovi iznosi predstavljaju samo dio troškova, jer nisu uključeni troškovi oglašavanja i predizbornih skupova u finišu izborne kampanje, kao ni drugi oblici oglašavanja koje nije moguće procijeniti, poput troškova Google oglasa, za koje ne postoje otvoreni podaci", ističu u organizaciji Transparency International u BiH (TI BiH), koja je danas predstavila rezultate monitoringa troškova izborne kampanje.
Što se tiče potrošnje po strankama, najveći iznos potrošio je SNSD (1,6 miliona KM), zatim slijede SDA (1,3 miliona KM), SDP BiH (1 milion KM), PDP (713 hiljada KM) i HDZ (643 hiljade KM).
Izbori 6. oktobra
Lokalni izbori u BiH održaće se u nedjelju, 6. oktobra. Ukupno 3,4 miliona birača ima pravo glasa i mogućnost da bira načelnike ili gradonačelnike u svojim lokalnim zajednicama, kao i predstavnike u lokalnim skupštinama. Glasa se na biračkim mjestima širom zemlje upisom znaka X u kvadratić ispred imena kandidata.
Stranke su po novim odredbama Izbornog zakona bile dužne da sva sredstva za finansiranje kampanje prometuju preko posebnog računa, a tri dana prije dana održavanja izbora podnesu CIK-u konačan izvještaj о svim transakcijama s tog računa, koji uključuje i izvore finansiranja.
TI BiH je ranije ukazivao na to da su stranke prethodnih godina prijavljivale znatno manje troškove kampanje od onih koji se utvrde na terenu, jer većina nije imala legalne izvore kojima su mogle opravdati milionske iznose.
Troškovi u izbornoj kampanji (TI BiH)
Više od 2.500 primjera zloupotreba javnih resursa
Posmatrači TI BiH zabilježili su u posljednja tri mjeseca više od 2.570 primjera koji se mogu okarakterisati kao korišćenje javnih resursa za izbornu kampanju ili se radi o direktnom kršenju izbornog zakonodavstva.
Nadležnim institucijama podnesene su 123 prijave, a Centralna izborna komisija (CIK) je po prijavama TI BiH do sada izrekla 18 sankcija u ukupnom iznosu od 115.500 KM. Ove kazne se u najvećoj mjeri odnose na preuranjenu kampanju, po dijelu prijava još uvijek nije postupano, dok i dalje nekažnjeno prolaze brojni slučajevi zloupotrebe javnih resursa.
"TI BiH je već ukazivao na brojne primjere indirektne kupovine glasova kroz podjelu jednokratnih subvencija, kroz koje je u posljednja tri mjeseca podijeljeno oko 60 miliona maraka sa svih nivoa vlasti. Ipak CIK je zauzeo stav da sva jednokratna davanja pred izbore za koja vlast tvrdi da su planirana budžetom ne predstavljaju zloupotrebu javnih resursa tako da su brojne prijave TI BiH odbačene", ističu u ovoj organizaciji.
CIK je do sada zaprimio ukupno 140 prijava za zloupotrebu javnih resursa, a do početka posljednje sedmice kampanje izrečeno je samo sedam sankcija od kojih većina za zloupotrebu sredstava komunikacije i objave na društvenim mrežama.
Vrijednost započetih i završenih radova iznosi 589 miliona KM
U samoj kampanji nastavljena je i praksa izborne promocije putem infrastrukturnih projekata, a vrijednost započetih i završenih radova uz nekoliko većih projekata u ovom predizbornom periodu iznosi 589 miliona KM. TI BiH je podnio i nove prijave CIK-u u brojnim slučajevima gdje su ovi radovi predstavljani kao uspjeh stranke, ali su sankcije izricane samo zbog preuranjene kampanje.
Zloupotrebe u izbornoj kampanji (TI BiH)
Evidentirano je i 47 primjera zloupotrebe djece u političke svrhe, 79 slučajeva povećanog zapošljavanja pred izbore, 77 primjera omogućavanja posebnih pogodnosti u vidu besplatnih pregleda, javnog prevoza ili drugih javnih usluga u predizbornom periodu.
Po prijavama TI BiH s liste predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika uklonjeno je 41 lice za koje se utvrdilo da su povezana sa političkim partijama, dok je CIK odbio ukloniti više od 160 lica za koje je TI BiH dostavio dokaze o njihovoj povezanosti s političkim partijama.
"Iz svega je evidentno da same tehničke izmjene Izbornog zakona u praksi nisu dale očekivane rezultate kako kod kažnjavanja zloupotrebe javnih resursa tako i kod sprečavanja uspostave stranačke kontrole nad biračkim odborima", zaključuju u TI BiH.
.webp){kind=icon}
