Italija će finansirati dva centra za migracije koje će uspostaviti u Albaniji, dogovorili su se ove nedjelje premijerka te zemlje Giorgia Meloni i albanski premijer Edi Rama, što je najnoviji pokušaj te mediteranske zemlje da riješi pitanje rastućeg broja migranata koji dolaze brodovima u tu državu.
Italija će izgraditi i upravljati centrima koji će regulisati dolazak migranata koji su stigli u Italiju, kao i za obradu zahtjeva za azil i moguću repatrijaciju. Oba centra bi mogla da obrade oko 3.000 dolazaka, a policije dvije zemlje će raditi zajedno, rekla je Meloni u intervjuu rimskom listu "Il Mesaggero" u utorak, prenosi Bloomberg.
"Vjerujem da to može postati model saradnje između zemalja EU i zemalja koje nisu članice EU u upravljanju migracionim tokovima", rekla je Meloni, dodavši da EU nije kritikovala ideju, iako je u prošlosti dovodila u pitanje da li su takve akcije u skladu sa međunarodnim pravilima. Meloni je ranije iznela ideju o stvaranju takvih centara i u sjevernoj Africi.
Sporazum je dio plana italijanske premijerke da se uhvati u koštac sa rastom broja migranata koji dolaze u Italiju preko obale, pošto je ove godine broj migranata dostigao visoke nivoe iz 2016. godine.
Malo ostrvo Lampeduza, koje se nalazi između Tunisa i Sicilije, godinama je bilo privlačno za brodove koji pokušavaju da pređu Sredozemno more.
Više od 133.220 ljudi putovalo je brodovima preko Sredozemnog mora od početka ove godine do 30. septembra, prema podacima UNHCR-a objavljenim u ponedjeljak, čemu je pomoglo neuobičajeno blago vrijeme, piše Bloomberg. To je u skladu sa brojem iz prvih devet mjeseci iz 2015. i 2016. godine, kada je godišnji broj dolazaka premašio 150.000, odnosno 180.000 ljudi.
Prema podacima UNHCR, krajem 2021. u Italiji je bilo preko 165.000 izbjeglica i tražilaca azila, a najviše njih došlo je iz Nigerije, Pakistana, Avganistana, Malija, Somalije i Gambije.
"Suočavamo se sa migracionim pritiskom bez presedana koji je povezan sa nestabilnošću velikih područja Afrike i Bliskog istoka", rekla je Meloni. "Italijanska vlada svakodnevno radi na suzbijanju ilegalne migracije. Mi to radimo na svim nivoima, takođe koordiniramo sa drugim državama članicama EU i radimo sa afričkim zemljama na zaustavljanju odlazaka i borbi protiv trgovine ljudima".
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nedavno je otputovala na Lampeduzu kako bi obećala podršku Meloni i izložila akcioni plan od 10 tačaka. To je uključivalo pomoć u upravljanju protokom i transferom migranata, kao i suzbijanje krijumčara jačanjem vazdušnog i morskog nadzora.
Prema odredbama koje je većina zemalja EU usvojila u junu, svaka država članica može da izabere da li će ugostiti migrante ili umjesto toga dati finansijski ili nefinansijski doprinos. Poljska i Mađarska su kritikovale plan EU za premještanje migranata, a Varšava tvrdi da je već ugostila veliki broj ratnih izbjeglica iz Ukrajine.
'Obeshrabrivanje migranata'
Broj migranata raste i u Njemačkoj, gdje je vladajuća koalicija kancelara Olafa Scholza odlučila da pomogne saveznim državama i opštinama tako što će isplatiti 7.500 evra po tražiocu azila počevši od sljedeće godine. Zajedno sa drugim mjerama, kao što je smanjenje isplata naknada, to bi smanjilo troškove njemačkih saveznih država i opština za oko 3,5 milijardi evra, navodi se u zajedničkom saopštenju. Ministar finansija Christian Lindner rekao je da bi to takođe pomoglo da se obeshrabre neki migranti da krenu u najveću evropsku ekonomiju jer bi "smanjilo privlačnost njemačke države blagostanja".
Broj novih zahtjeva za azil do kraja septembra ove godine bio je oko 73 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, pokazuje zvanična statistika. Njemačka je takođe primila više od milion Ukrajinaca koji su stigli od početka ruskog rata.
To sve stavlja pritisak na Scholzovu koaliciju da se uhvati u koštac sa izazovima imigracije, drugim okom gledajući u desničarsku Alternativu za Njemačku, koja ima drugačiji pristup migracijama koji koristi da odvuče više birača od glavnih njemačkih partija. Nijemci su sve više nezadovoljni time kako vlada postupa sa nedokumentovanom imigracijom, dok se zvaničnici bore sa najvećim prilivom izbjeglica od 2015, pokazuju ankete javnog mnjenja. Iako će se izbori u Njemačkoj održati tek 2025. godine, neki smatraju da je kampanja već počela.