.webp){kind=icon}
Ministar financija Zdravko Marić na vlastiti zahtjev odlazi iz Vlade RH, a o svemu je već obavijestio premijera Andreja Plenkovića. Glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez ističe da javne financije ne mogu ovisiti o jednoj osobi, ali ukazuje na to kako su financijska tržišta prepoznala pozitivne pomake u javnim financijama dok je za kormilom ministarstva financija bio Marić.
Glasnogovornik Vlade Marko Milić potvrdio je kasno u utorak vijest o odlasku ministra financija i kazao kako će premijer Plenković službeno izvijestit o odlasku Marića članove Vlade sutra u 9 sati na užem kabinetu i članove parlamentarne većine u 12 sati.
"Zahvalni smo mu na doprinosu koji je dao u Vladi u proteklih šest godina. Vlada će nastaviti kao i dosad raditi na rješavanju svih izazova s kojima smo u krizi suočeni, štiteći hrvatske građane i gospodarstvo. Već sutra predsjednik Vlade parlamentarnoj većini predstavit će Marka Primorca kao kandidata za novog ministra financija, a zastupnicima u Hrvatskom saboru već tijekom idućeg tjedna", kazao je Milić.
Marko Primorac (1984.) profesor je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, čije je područje ekpertize upravljanje financijama u javnom sektoru, porezna politika i fiskalna decentralizacija.
Javne financije, naravno, ne mogu ovisiti o jednoj osobi, ističe Andrej Knez, glavni analitičar Bloomberg Adrije. Štoviše, značajan se učinak fiskalnom jačanju nakon 2015. godine, što je između ostalog potvrđeno i zadovoljavanjem maastrihtskih kriterija za ulazak u euro zonu, treba pripisati i povoljnom makroekonomskom okruženju te izdašnim likvidnosnim uvjetima na svjetskim financijskim tržištima.
Andrej Knez, glavni analitičar Bloomberg Adrije
Strukturno, osim prepoznavanja koristi od smanjenja poreznog opterećenja rada i prebacivanja poreznog opterećenja na potrošnju kroz povećanje stopa PDV-a, treba napomenuti određene detalje koji su postignuti zadnjih godina.
Tu je premašaj profila strukturnog proračunskog deficita (-1.9 postotnih bodova BDP-a od 2018.-2021. godine) u odnosu na prosjeke euro zone (-3.1 postotan boda BDP-a) i EU (-2.8 postotna boda BDP-a). Zatim premašaj u ostvarenju primarnog proračunskog suficita (+2.2 postotna boda BDP-a od prosjeka 2013.-2017. do 2019.) u odnosu na prosjeke euro zone (+0.6 postotnih bodova) i EU (+0.7 postotnih bodova), u oba slučaja zaključno do 2020. godine koju je izokrenuo covid-19. I konačno, smanjenje proračunskih izdataka za kamate (-1.8 postotnih bodova BDP-a od 2015. do 2021. godine) veće u odnosu na prosjeke euro zone i EU (0.8 postotnih bodova BDP-a), također u oba slučaja zaključno do 2020.
Pozitivni pomaci
"Treba napomenuti i da su financijska tržišta prepoznala pozitivne pomake u javnim financijama, s obzirom na to da su u ovogodišnjim nestabilnostima tržišta kapitala prinosi na hrvatske euro obveznice od početka godine značajno premašile izvedbom u odnosu na usporedivi rumunjski dug. U tom pogledu se "spread" hrvatskog 5-godišnjeg duga na usporedivi manje rizični dug od početka godine proširio za 51 bazni bod, što je otprilike 5 puta manje nego što je zabilježeno na rumunjskim obveznicama", ističe Knez.
Dodatni je faktor da su se "spreadovi" na usporedivi slovenski dug u istom periodu proširili 5 puta manje u odnosu na hrvatski, što sve treba gledati kao poticaj da se nastavi s jačanjem fiskalne pozicije i fiskalnim mjerama koje idu u prilog strukturnom jačanju gospodarske aktivnosti.
Više o ovoj temi pročitajte na: Zdravko Marić
