.webp){kind=icon}
Evropska komisija će preporučiti da se Bosni i Hercegovini što prije odobri status kandidata za članstvo u EU, piše Die Welt pozivajući se na izvještaj o napretku zemalja koje su spremne da se pridruže EU.
Prema izvještaju, koji se priprema na godišnjem nivou, BiH nije ispunila svih 14 reformskih prioriteta, ali je ostvarila "značajan" napredak.
Slično Ukrajini i Moldaviji, koje su 23. juna postale kandidatkinje za pristupanje, Bosna i Hercegovina još uvijek treba da ispuni niz reformskih ciljeva prije nego što počnu konkretni pregovori o pristupanju.
Kako je objavio Bloomberg, naša država će nakon Ukrajine i Moldavije postati sljedeći zvanični kandidat za članstvo u EU.
Informacije proizilaze iz izvještaja o napretku zemalja koje žele da se pridruže EU, koji se priprema svake godine i dostupan je Die Weltu. On će zvanično biti predstavljen danas, a kao razlog naveden je iznenađujući napredak u reformama na zapadnom Balkanu.
EU je još 2003. godine našoj državi "obećala" članstvo, zajedno s drugim zemljama Zapadnog Balkana, a BiH je zahtjev za članstvo predala tek 2016. godine.
Izvještaj, koji će biti predstavljen danas, treba uključivati sve aktivnosti bh. zvaničnika o ispunjavanju uslova za članstvo do 30. septembra ove godine. Ipak, izvještaj neće uključivati osvrt na nametnute odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, koje su nametnute 2. oktobra u izbornoj noći, već će obuhvatati nešto raniji period.
Fena
Skandinavske članice Evropske unije protive se dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini upravo zbog odluka visokog predstavnika koje su donesene prije nekoliko dana, spekulišu mediji u BiH. Takav stav prije nekoliko dana ponovio je i Josep Borrell, šef diplomatije EU, koji je 5. oktobra komentarisao izborni proces te odluke visokog predstavnika.
"EU prima na znanje odluku visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta o izmjeni Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine na dan izbora. Podsjećamo da bi se njegove izvršne ovlasti trebale koristiti isključivo kao krajnja mjera protiv nepopravljivih nezakonitih radnji", kazao je.
Među prvima koji je pisao Briselu o statusu kandidata za BiH bio je Borut Pahor, predsjednik Slovenije.
"Naravno, BiH bi trebala ispuniti uslove, ali bi redoslijed trebao biti drugačiji - prvo dodjela statusa, a onda ispunjavanje uslova. To bi, prema mom mišljenju, ojačalo proevropske snage u BiH i dinamiku unutrašnjeg prilagođavanja evropskim normama", naveo je tada Pahor.
Sličnog mišljenja je bio i austrijski kancelar Karl Nehammer, koji je kazao da u EU ne smije biti dvostrukih standarda te da je za njega nezamislivo da se status kandidata dodijeli Ukrajini, a da se BiH i dalje drži izvan unije.
"Ne smije biti dvostrukih standarda ili kandidata prve ili druge klase", kazao je Nehammer za Welt.
