U regionu gdje svaka nova tehnologija prvo biva dočekana sumnjom, a tek onda investicijama, zavjere više nisu samo folklor, one su ozbiljan ekonomski faktor. Od otpora vakcinaciji, preko paljenja 5G antena, do straha od "robota koji otimaju poslove", Balkan je pokazao da ne kasni samo u implementaciji tehnologija, već i u borbi protiv dezinformacija. A cijena toga mjeri se u izgubljenom rastu, sporijim reformama i propuštenim investicijama.
Počelo je s vakcinama, preko 5G mreža, a sada se priprema novi nalet paranoičnih teorija zavjera oko vještačke inteligencije "gdje svjetske elite žele da nas sve ostave bez posla".
Vakcine: Balkan između povjerenja i skepticizma
Tokom pandemije, zemlje regiona pokazale su koliko je povjerenje u institucije presudno. U Bosni i Hercegovini, nepovjerenje u vakcinaciju bilo je jedno od najizraženijih u Evropi, prema podacima UNICEF-a, procenat vakcinisanih bio je daleko ispod evropskog prosjeka, što je produžilo trajanje krize i usporilo ekonomski oporavak.
U Srbiji je kampanja krenula snažno, ali su zavjere, od "čipova" do "steriliteta" - brzo preplavile društvene mreže i smanjile početni entuzijazam. Rezultat: nepotrebno povećani troškovi zdravstvenog sistema i duži period ograničenja poslovanja. OECD je jasno pokazao - zemlje s bržom vakcinacijom brže su povratile BDP. Balkan se, nažalost, našao u grupi koja je kaskala.
5G: Antene na stubu srama
Tokom pandemije i neposredno poslije, u Hrvatskoj su se pojavile inicijative građana protiv 5G mreže, uz tvrdnje da "šteti zdravlju" i "širi bolesti". Protesti su dodatno usporili implementaciju, a pojedini operateri otvoreno su govorili da je dio investicija stavljen na čekanje zbog pritiska javnosti.
U Srbiji i Crnoj Gori zabilježeni su i napadi na bazne stanice, inspirisani teorijama zavjere koje su se širile putem Facebooka i Viber grupa. Svaka uništena antena značila je ne samo trošak za telekome, već i kašnjenje u razvoju digitalnih servisa – od pametnih gradova do industrije 4.0. Prema GSMA, svaka godina odgađanja 5G razvoja odgađa i rast BDP-a u sektorima vezanim za digitalnu ekonomiju.
Vještačka inteligencija: regulacija ili panika
Slovenija, kao članica EU, već aktivno radi na usklađivanju s AI Actom, što je jasan signal investitorima da može biti regionalni hub za razvoj vještačke inteligencije.
U Srbiji i BiH, pak, narativi o AI često se kreću od hiperentuzijazma ("AI će riješiti sve") do distopijskog straha ("AI će nas sve zamijeniti"). Umjesto fokusirane strategije i jasnih regulatornih okvira, javni diskurs često oblikuju viralni statusi na društvenim mrežama. Investitori to vide – i odluke donose na osnovu predvidljivosti regulatornog okruženja.
Povjerenje kao valuta Balkana
Zajednički imenitelj svih ovih priča je - povjerenje. Kada ga nema, raste cijena kapitala, usporava se digitalna transformacija i gubi se konkurentnost. Balkan već kasni u odnosu na Zapadnu Evropu u digitalizaciji, a zavjere taj jaz samo produbljuju.
Ironija je očigledna: dok se ljudi plaše čipova u vakcinama i "opasnih talasa" iz 5G antena, najveća stvarna prijetnja dolazi iz banalnog - iz gubitka investicija i sporog ulaska u digitalnu ekonomiju 21. vijeka.
Zavjere oko vakcina, 5G i AI možda djeluju komično kada ih čitamo na društvenim mrežama, ali njihova ekonomska cijena u regionu je ozbiljna. Balkan ne može sebi dozvoliti luksuz da digitalni razvoj usporava zbog mitova. Ako postoji zavjera, onda je to zavjera protiv prosperiteta i ona uspijeva svaki put kad povjerujemo Facebook statusu više nego zvaničnim podacima.
Budućnost digitalne ekonomije ne zavisi od čipova u iglama niti od antena na krovovima, već od povjerenja. A to je valuta koju Balkan, ako želi da bude dio globalnog tržišta, mora hitno da vrati u opticaj.
Aleksandar Mastilović je ekspert za pametne tehnologije.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
