.webp){kind=icon}
Oporavak eurozone od pandemije gotovo bi se zaustavio, a cijene još brže porasle ako dođe do prekida opskrbi prirodnim plinom iz Rusije. To su nove projekcije Europske komisije.
Prema ozbiljnom scenariju, gospodarstvo valutnog bloka povećalo bi se za oko 0,2 posto ove godine, s inflacijom iznad 9 posto dok su se vlade mučile da nadomjeste uvoz, priopćila je izvršna ruka Europske unije. U 2023. rast bi bio jedan postotni bod ispod osnovne linije.
U svojim prvim predviđanjima otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu i potvrdivši ranije izvješće Bloomberga, EU je također smanjio svoje osnovne izglede -- predviđajući da će bruto domaći proizvod porasti za 2,7% ove godine i 2,3% u 2023., što je pad s 4% i 2,7% iz veljače.
Revizije sugeriraju da Njemačka, najveće gospodarstvo na kontinentu, neće postići proizvodnju prije krize do posljednjeg tromjesečja 2022., dok Španjolska mora pričekati do trećeg tromjesečja 2023., rekla je komisija.
Situacija s cijenama također se pogoršava: inflacija u eurozoni ove i sljedeće godine je 6,1% i 2,7%, u usporedbi s prethodnim projekcijama od 3,5% i 1,7%. Vrhunac se vidi negdje u ovom tromjesečju.
"Ruska invazija na Ukrajinu uzrokuje neizrecive patnje i razaranja, ali također opterećuje gospodarski oporavak Europe", rekao je Paolo Gentiloni, povjerenik EU za gospodarstvo, u priopćenju u ponedjeljak. "Mogući su i drugi scenariji prema kojima bi rast mogao biti niži, a inflacija viša nego što danas predviđamo."
Ruski rat i sankcije nametnute kao odgovor pomračili su izglede za globalno gospodarstvo zbog porasta cijena energenata i naprezanja lanaca opskrbe koji su se već potresli od pandemije. Eurozona je među najteže pogođenim regijama zbog svog oslanjanja na rusku energiju i blizine sukobu.
Sada se očekuje da će oporavak biti blaži nego što se prvobitno mislilo usred sve većeg smanjenja troškova života. Rast potrošačkih cijena prošlog je mjeseca dosegao novi rekord -- dostigavši gotovo četiri puta cilj Europske središnje banke od 2 posto.
Bloomberg
Prekidi u tokovima ruskog plina i dalje su ključni rizik, prijeteći nestašicama koje bi mogle gurnuti zemlje poput Njemačke, najvećeg gospodarstva u regiji, u recesiju. Kancelar Olaf Scholz upozorio je na ozbiljnu ekonomsku krizu u takvom scenariju.
Komisija je dosad predlagala zabranu ruske nafte, što se smatra manje skupim korakom. Plan je, međutim, naišao na protivljenje Mađarske, zbog čega su diplomati EU-a razmotrili odgodu.
Bloomberg
ECB će u međuvremenu povući dodatne poticaje, a predsjednica Christine Lagarde tvrdi da stagflacija nije najvjerojatniji ishod za eurozonu. Kreatori politike bruse se na povećanju kamatnih stopa u srpnju i sve više prihvaćaju scenarij podizanja troškova zaduživanja iznad nule ove godine.
Euro je pao posljednjih tjedana dok je Federalne rezerve krenula u borbu s inflacijom u SAD-u, približavajući se paritetu s dolarom. To otežava inflacijski izazov za valutni blok čineći uvoz kao što je energija skupljim.
Komisija je rekla da produljena potpora vlada znači da će fiskalna politika europodručja i dalje podržavati. I dalje se predviđa da će državni dug kao udio u gospodarskom proizvodu pasti na 93% u 2023., s povijesnog vrha od gotovo 100% u 2020. godini.
