Prije zvaničnog stupanja carina na snagu, Ferrariju je jedna od mogućnosti bila da ubrza isporuke u SAD. Ipak, sada je vjerovatnija druga opcija - da kompanija isporuke odgodi kada se tržište prilagodi novonastalim okolnostima (posebno za ograničene serije superautomobila, vrijedne više miliona dolara - Daytona SP3 s prosječnom prodajnom cijenom u 2024. od 1,6 miliona eura i Monza SP1 od 1,3 miliona eura). Ono što bi najviše radovalo kompaniju jeste da preusmjeri isporuke na druge regije i time zaštiti svoje rezultate od pada.
Ferrari godinama bilježi dvocifrene stope rasta prihoda (11,8 posto u 2024. godini, 17,2 posto u 2023. godini i 19,3 posto u 2022), koji je vođen promjenama cijena, jer promjene u količinama prodatih proizvoda ne prelaze dva posto već dvije godine (lani je rast prodatih automobila bio 1,7 posto, a godinu ranije je bio 1,5 posto).
Iz stabilnosti EBITDA margine od 38,1 posto možemo zaključiti da je Ferrari prenio povećanje troškova na kupca. Potvrda toga je i konstantnost bruto marže od oko 50 posto - posljednje dvije godine.
Zabrinutost investitora u vezi s carinskom odlukom Trumpa za automobilski sektor, direktno se manifestovala na cijene akcija kompanije. Ako šire posmatramo autosektor na YTD nivou, u Evropi je Stellantis izgubio 38 posto po akciji (cijena je bila 12,61 eura krajem 2024), VW je pao oko šest posto, a Mercedes-Benz oko 11 posto.
Čak je i Ferrari, kao isključivo proizvođač luksuznih automobila, pao za 10 posto, uprkos planovima za povećanje cijena do 10 posto, kako bi se djelimično neutralisao efekt carina. Ferrari je prvi izašao sa strateškim planom, pa očekujemo da će proizvođači drugih luksuznih automobila sačekati prije nego donesu odluke o pristupu na američko tržište. U prilog tome govori podatak da čelnici Lamborghinija nisu željeli da se oglašavaju u vezi s pitanjem hoće li slijediti put Ferrarija u pogledu povećanja cijena, iako je i za njih SAD najvažnije tržište (četvrtina ukupnih isporuka prošle godine je završila na tom tržištu).
Izvršni direktor Ferrarija Benedetto Vigna nedavno je rekao da je potražnja i dalje pozitivna i da je cjenovna moć automobila jaka, pri čemu rastuća potražnja za personalizacijom stavlja kompaniju na put ka ostvarivanju ciljeva za 2026. već ove godine. Ipak, uvođenje carine može poremetiti planove i sve je u funkciji cjenovnog prilagođavanja, uz dozu opreznosti prema promjeni količina.
Uz talas lansiranja modela s visokim profitnim maržama u prethodnom periodu, to je stvorilo snažnu finansijsku osnovu za povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj elektrifikacije i novih tehnologija, dok Ferrari prilagođava ponudu trenutnim tržišnim tendencijama. Broj hibridnih prodatih vozila je u 2024. godini činio većinu - sa 51 posto učešća u ukupnom broju prodatih vozila. Taj odnos se znatno promijenio ako poredimo sa 2022. godinom, kada je udio tog tipa bio svega 22 posto.
Cijena akcija Ferrarija je porasla 21 posto u odnosu na početak 2024. godine, zahvaljujući rastu prodaje i stabilnim pokazateljima profitabilnosti. Taj rast bi bio i veći da cijena akcije nije u padu od 17 posto, u odnosu na početak februara ove godine kada se pojavila mogućnost uvođenja carina za američko tržište.
Prema tome, EV Ferrarija je manji za 14.975,8 miliona eura u odnosu na kraj prošle godine, što je sa sobom povuklo i smanjenje P/E i P/B multiplikatora. Trenutna vrijednost P/E multiplikatora se smanjila na 42,8 sa 48,7, kao i P/B, koji je na nivou od 19,8 u odnosu na kraj prošle godine, kada je bio 22,5. Investitori čekaju potez čelnika Ferrarija u vezi s tim da li mogu pronaći rješenje za pritisak - prije svega na prihode, a onda i na profitabilnost.
.webp){kind=icon}
