Prošlo je tek nešto više od mjesec dana od kada je aktuelni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Joe Biden učestvovao u neuspješnoj debati s njegovim tadašnjim protivkandidatom Donaldom Trumpom. U međuvremenu, Biden je bio primoran da odustane od utrke za poziciju predsjednika države, na Trumpa je izvršen pokušaj atentata, a zatim je Kamala Harris, sasvim neočekivano, zabilježila niz marketinških pobjeda koje joj trenutno pružaju vodstvo nad Trumpom čak i prije konvencije njene stranke koja će je zvanično nominovati za kandidata i prije nego što je izabrala odgovarajućeg kandidata za mjesto potpredsjednika SAD-a.
U još kraćem periodu, otprilike dvonedjeljnom, Kamala Harris je započela tranziciju s umjereno lijeve pozicije po širokom spektru političkih i ekonomskih pitanja prema liberalnom centru. Ova tranzicija je neminovna, budući da Harris mora da privuče široki dio umjerenih i neopredijeljenih birača. Američki elektorat apsolutno nije spreman da glasa za jasno profilisanu ljevičarsku opciju na nacionalnom nivou, iako američka ljevica unutar Demokratske partije ima ograničenog uspjeha u najprogresivnijim federalnim državama.
Bloomberg Mercury
Budući da je do novembra ostalo dovoljno vremena da Harris formuliše svoj ekonomski plan, razumljivo je da je njena kampanja započela s drugih tema, naročito vezanih za identitet. S jedne strane, to je proizvod Trumpovih napada na njen dvojni rasni identitet, naime ona je dijelom Afroamerikanka, dijelom Indijka, ali i činjenice da rasna pripadnost u SAD-u znači tamošnjem društvu onoliko koliko nacionalna pripadnost znači balkanskim biračima.
Međutim, grafikoni koji prikazuju da je Harris tokom četiri godine mandata u Senatu glasala uglavnom protiv Republikanaca za većinu zakonskih prijedloga, što nije uobičajeno za umjerenog poslanika i svjedoči o njenim ljevičarskim inklinacijama, biće ozbiljna prepreka kojom će kandidatkinja demokrata za predsjednika morati da se suoči.
Između ostalog, ljevičarenje Kamale Harris vezano je za njene ekonomske stavove i ukazivaće na put njihovog razvoja ka liberalnim pozicijama kako se novembarski izbori budu primicali. Nedugo nakon što je predsjednik Biden napustio utrku za predsjednika, Harris je počela da kreira sopstveni narativ o ekonomiji, stavljajući naglasak na okončanje dječijeg siromaštva, promovisanje radničkih sindikata, smanjenje troškova zdravstvene i dječije njege i zaštitu kvaliteta života penzionera.
Nijednom u nastupima pred njenim pristalicama u Wisconsinu, Indijani ili Texasu nije spomenula riječ "inflacija", ovaj ogromni ekonomski izazov koji je mučio Bidenovu administraciju i primorao ga da u svojim obraćanjima naciji konstanto priznaje bol glasača dok se suočavaju s višim troškovima za namirnice, gorivo, stanovanje i kupovinu automobila. Na njenu sreću, strogo podizanje kamatnih stopa od Federalnih američkih rezervi, izgleda da je rast inflacije stavilo pod kontrolu, koincidentno taman u mjesecima koji prethode izborima.
Što se javne potrošnje tiče, a ona je fundament Bidenomike, kao i oporezivanja krupnih korporacija, Kamala Harris će vjerovatno djelovati u skladu s prethodno sastavljenim Bidenovim prijedlogom budžeta za 2025. godinu i njegovim planom povećanja stope poreza na dobit velikih preduzeća na 28 odsto s trenutnih 21 odsto, što je nizak postotak na koji je Trump tokom svog mandata sveo korporativne poreze 2017. godine. U tom pogledu, Kamala Harris svakako nije korporativni kandidat, što u neku ruku objašnjava zašto su internet milijarderi poput Elona Muska i Davida Sacksa u Trumpovom timu. Očekuje se da će ona nastaviti politiku ulaganja u proizvodni sektor, jačanje infrastrukture i podsticanje širenja kapaciteta obnovljivih izvora energije.
Ako Trumpova kampanja uspije da izađe iz jame identitetske politike i utvrđivanja da li je Harris zapravo Afroamerikanka ili Indijka po rasnoj pripadnosti, te da se fokusira na njene umjereno ljevičarske antikorporativne stavove, imaće veće šanse nego što je trenutno slučaj. Sa svoje strane, kampanja Kamale Harris će morati da se udaljava s lijevih pozicija, pritom ne priznajući da su one uopšte i postojale, a u tome će joj pomoći izbor za potpredsjedničkog kandidata nekog od konzervativnijih guvernera ključnih država iz redova demokrata. Izbor guvernera Tima Walca iz Minnesote doprinio bi njenoj poruci prosječnom američkom radniku sa Srednjeg zapada, dok bi guverner Josh Shapiro iz Pensilvanije bio bolji korporativni izbor (zalaže se za manje državne namete za biznis sektor).
Bloomberg
Konkretno, Harris još uvijek nije razradila ekonomski plan koji bi se bitno razlikovao od ciljeva i metoda Bidenomike, ali će njena poruka tokom kampanje biti koncentrisana više na socijalna davanja ugroženim segmentima društva, ali uz akcentovanje porodice. To se savršeno uklapa u njen senzibilitet i u očekivanja biračkog tijela, a pritom predstavlja dobar odgovor na potenciranje porodičnih vrijednosti, na čemu se baziraju njeni suparnici. Poslovni sektor nije nezadovoljan njenom kandidaturom, jer ona predstavlja stabilnost putem nastavka Bidenove politike i nije radikalno lijevi kandidat. Uz pravilan izbor kandidata za potpredsjednika, Kamala Harris može pridobiti dio korporativnog sektora za sebe.
.webp){kind=icon}
