Bitcoin se trgovao u zelenom u srijedu, uoči odluke američkih Federalnih rezervi (Fed) o kamatnim stopama, pri čemu se očekuje da će centralna banka smanjiti troškove zaduživanja prvi put poslije četiri godine. Ipak, trgovci najvrednijom kriptovalutom na sam dan odluke pokazali su više opreza, pa je rast cijene novčića usporio u odnosu na dan prije.
Izvorna kriptovaluta u 9:10 koštala je 60.482 dolara, što je rast od 3,35 odsto. U utorak je bitcoin u jednom trenutku premašio 61.300 dolara, skočivši za više od šest odsto.
Smanjenje rasta cijene dolazi u trenutku kada i američke akcije bilježe mršav rast, pa je berzanski indeks S&P 500 u srijedu ujutru bio u plusu tek za 0,03 odsto.
Zlato je takođe neznatno poskupjelo (za 0,09) odsto, dok je nafta oslabila. Prinosi od desetogodišnjih američkih obveznica skočili su za više od dva bazna poena na 3,666 odsto.
Inače, bitcoinom se trguje u relativno uskom rasponu otkako je novčić postavio novi cjenovni rekord u martu od skoro 74.000 dolara.
XBTEUR:CUR
XBT-EUR Cross Rate
54.326 EUR
+216,75 +0,40%
vrijednost na početku trgovanja
54.109,25
posljednja zaključna vrijednost
54.109,25
promjena od početka godine
42,4084%
dnevni raspon
53.874,00 - 54.596,82
raspon u 52 nedjelje
24.423,50 - 67.431,45
I drugi vodeći kripto-novčići pretežno su ostvarivali dobitke u srijedu. Drugi najvredniji kripto-novčić ether vrijedio je 2.332 dolara (skok od 1,26 odsto).
XETEUR:CUR
XET-EUR Cross Rate
2.097,9102 EUR
-12,8398 -0,61%
vrijednost na početku trgovanja
2.110,7749
posljednja zaključna vrijednost
2.110,75
promjena od početka godine
0,7355%
dnevni raspon
2.078,02 - 2.115,83
raspon u 52 nedjelje
1.442,20 - 3.741,58
Cijena BNB-ja bila je 545 dolara (rast od 1,37 odsto), dok se cardano kupovao za 0,3345 dolara (skok od 0,38 odsto), a najpopularniji mim-koin, dogecoin, trgovao se za 0,1013 dolara (rast od 0,77 odsto). Među predstavnicima digitalne imovine koji su na početku trgovanja u srijedu bili u minusu našli su se solana, koja je koštala 131 dolar (pad od 0,54 odsto), i XRP sa cijenom od 0,5764 dolara (u minusu za 1,4 odsto).
Kako je naveo analitičar Bloomberg Adrije Mihael Blažeković, pretpostavlja se da će Fed u srijedu smanjiti kamate za 25 baznih poena. "Iako su tržišta čak nešto optimističnija i očekuju veće smanjenje, ipak smatramo da je optimalno za početak krenuti sa 25 baznih poena, pa će se nakon toga vidjeti daljnji razvoj inflacije i tržišta rada."
Podsjetimo, tržišta su ovih dana bila naklonjenija scenariju u kojem bi američka centralna banka napravila rez za 50 baznih poena. Na početku nedjelje se procjenjivalo da su šanse za takav potez 58 odsto, dok je, prema pisanju Bloomberga, u srijedu taj procenat iznosio 55 odsto.
Po pravilu, visoke kamatne stope odvlače investitore i trgovce od ulaganja u rizičnije klase imovine, u koje između ostalih spada i kripto-imovina.
"Mislimo da će Fed nastaviti politiku spuštanja kamatne stope za još barem 50 baznih poena do kraja godine", poručio je Blažeković, dodajući da američka privreda uspijeva da odoli raznim geopolitičkim razmiricama, dok je tržište rada i dalje prilično snažno - uz postepeni pad novootvorenih radnih mjesta, što daje prostor Fedu da smanji kamatne stope kako ne bi došlo do zagušenja privrede.
Smanjenje u septembru došlo bi poslije više od godinu dana (od jula 2023) držanja stopa na istom nivou - najvišem u posljednje 23 godine. Prethodni sastanak održan je krajem jula, kada je Federalni komitet za otvoreno tržište očekivano ponovo glasao da ciljana referentna kamatna stopa ostane u rasponu od 5,25 do 5,5 odsto.
Tada je predsjednik Feda Jerome Powell izrazio uvjerenje da se približava momenat za smanjenje kamata, naglasivši da će odluku o tome donijeti na osnovu podataka o inflaciji i tržištu rada, rizicima na oba polja i ravnoteži u kojoj se ti rizici budu nalazili.
Izbori u SAD-u i kriptovalute
Početkom novembra u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) će se održati predsjednički izbori, a rezultati anketa javnog mnijenja zasad idu u prilog kandidatkinji demokrata Kamali Harris. Ovo predstavlja preokret u ovogodišnjoj kampanji, budući da je republikanski predstavnik Donald Trump vodio u anketama dok je u trci za reizbor još bio aktuelni predsjednik Joe Biden, pa i neko vrijeme pošto je Biden odustao od nadmetanja u julu. Biden je nakon takvog poteza odmah podržao Harris, svoju blisku saradnicu i trenutnu potpredsjednicu SAD-a, u odluci da se kandiduje za predsjednicu zemlje.
Trump, koji je ranije izražavao skepticizam u pogledu kriptovaluta, tvrdeći da nije njihov obožavatelj i da se njihova vrijednost ne temelji ni na čemu, u predsjedničkoj kampanji ove godine promijenio je svoj stav. Cijena bitcoina nerijetko je skakala poslije različitih događaja povezanih s Trumpom, uključujući neuspješni atentat na njegovom političkom skupu u Pensilvaniji i davanje obećanja da će prokrčiti put razvoju kripto-industrije ukoliko bude izabran za šefa države.
"Prvog dana ću otpustiti Garyja Genslera i imenovati novog predsjednika Komisije za hartije od vrijednosti (engl. Securities and Exchange Commission - SEC)", poručio je Trump na konferenciji Bitcoin 2024 u julu. Gensler je od aprila 2021. predsjednik SEC-a, državne agencije koja je godinama ukazivala na nedostatak regulacije kripto-tržišta i težila da sektoru digitalne imovine nametne zakonske propise koji bi zakomplikovali i poskupjeli poslovanje u toj industriji.
Ranije ovog mjeseca bitcoin je oslabio poslije predsjedničke debate Trumpa i Harris, budući da su tržišta procijenila da je Harris pobijedila u raspravi, mada njeni planovi za kripto zasad nisu najjasniji.
Kako je nedavno izvijestio Bloomberg, ona tek treba da iznese detaljan stav o politici povezanoj s kriptovalutama. Medij je podsjetio da je prošlog mjeseca savjetnik njene kampanje rekao da će ona u načelu podržati mjere za razvoj te industrije, ukazavši na stalnu zainteresovanost za primjenu zaštitnih mjera u toj oblasti.