Završilo se Evropsko prvenstvo u fudbalu, bar za selekcije s ovih prostora. Ispala Hrvatska, ispala Srbija, dakle, mirna Bosna. Naravno, igraće se prvenstvo do 14. jula, ali neće biti stresiranja koje neminovno nosi navijački naboj i, s njim u vezi, obično maksimizirana i nerealna očekivanja.
Iako je fudbal najvažnija sporedna stvar na svijetu, i dalje je sporedan. Tih 90-ak minuta je prilika da ostavimo sve brige i posvetimo se nerviranju, pardon, navijanju. Nakon utakmice(a), neminovno se vraćamo životnijim pitanjima, što obično znači rješavanje svakodnevnih problema i obaveza, kao i planiranje što je moguće kvalitetnijeg vremena koje se kolokvijalno zove život. Naravno, svako ima svoje vrijeme (života), ali je neosporno da podsjeća na rolnu papira: najviše ga ima na počeku.
"Dao bih sve pare što imam da pobijedi MOJA ekipa" - e to ne može
Obično se kaže da novac rješava ogromnu većinu problema, odnosno ako imamo problem koji se može riješiti parama, onda nemamo problem nego trošak ("Dao bih sve pare što imam da pobijedi MOJA ekipa" - e to ne može). Koliko god da je ova teorija smislena, toliko će je mnogi smatrati besmislenom, jer nemaju novca, bar ne onoliko koliko bi im "riješilo sve probleme".
Depositphotos
Da ostavimo na stranu šta bismo radili u dugom roku ako ne bismo imali nikakvih problema i kakva bi se hemija onda razvila u našim glavama, da pokušamo posmatrati vrijeme provedeno u toku jednog dana iz ugla malog dijela naših troškova.
Između navika i potrošnje se može staviti znak jednakosti. Ako smo satkani od svojih navika, to bi značilo da bismo, na osnovu svojih bankarskih izvoda i brzine tanjenja svojih novčanika, mogli doći do saznanja ko smo. Malo ko od nas vodi preciznu statistiku svojih troškova, jer čemu: ako smo odlučili potrošiti "na nešto", to ćemo i uraditi, sve su odluke emotivne.
Malo ko ne konzumira i ne troši na kafu
Da ostavimo po strani krupnu potrošnju, malo ko ne konzumira (i troši na njega) jedan od omiljenih napitaka na ovim prostorima: kafu. O korisnosti ili štetnosti kafe je bespredmetno razgovarati, jer je ona uvriježena kao omiljeni razlog za socijalnu interakciju, nekad čak i za gledanje omiljenog tima (mada su drugi proizvodi primjereniji u tim trenucima).
Bosna i Hercegovina je zemlja koja se nalazi pri vrhu evropskih zemalja kako po uvozu tako i po potrošnji kafe. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2023. godini uvoz kafe je iznosio 154,5 miliona KM, a izvoz oko 21 milion KM. Spoljnotrgovinski deficit ovog proizvoda je možda i najizraženiji od svih proizvoda (što je i razumljivo, Bosna i Hercegovina nije proizvođač kafe), ali koga briga kada s druge strane stoji zadovoljenje naše potrebe. Cijena kafe je na istorijskom maksimumu, ali je dobra vijest što nikad neće biti jeftinija.
Vrlo često u tom napitku uživamo u ugostiteljskim objektima, idealan je ako ga konzumiramo i sami i u društvu, a često posebnu dozu čari dodaje i usluga, kada uz kafu dobijemo i osmijeh osobe koja nas poslužuje. Kafa je idealna roba i za ugostitelje, jer je marža na njoj najveća i često bude uvod (nekada i "šećer na kraju") i za konzumiranje ostalih proizvoda širokog spektra, kakvih već sve ima u ugostiteljskim objektima.
Depositphotos
Mada nije propisano, malo ko ne ostavlja napojnicu konobaru(ici)
Mada nije propisano, malo ko ne ostavlja napojnicu konobaru(ici). Da li zaslužuju takvo nešto ili ne (i koliko) pitanje je na koje svaka osoba odgovori kada se opredjeljuje za davanje bakšiša, ali često se osjećamo i neugodno kada nismo nagradili ovu vrstu usluge. Svakako da osobe koje se bave ovom uslugom najčešće takvo nešto i zaslužuju, mada često više želimo da budemo dobri u tuđim očima i da, često i nepoznate osobe, misle lijepo o nama, što ćemo podstaknuti davanjem bakšiša. Zauzvrat, dobićemo jedno "HVALA" od srca i željenu uslugu kada se vratimo u isti prostor, te tako gradimo pretpostavljeno pozitivnu sopstvenu reputaciju kod drugih, što nas čini srećnim.
Sreća prilikom trošenja "rolne papira" je individualna stvar, te je davanje bilo kakve definicije nezahvalno. U različitim fazama života, različite stvari (potrošnje?) nas čine srećnim. Možda je pretendirajuće zaključiti da što više trošimo sve smo srećniji, jer kada dođemo do granice gdje moramo kontrolisati potrošnju, to bi značilo da nismo sretni. Neosporno je da bakšiš učini srećnim oboje, i primaoca i davaoca, a to nisu velika sredstva, bar na dnevnom nivou.
CBBiH
Možemo li se učiniti srećnim davanjem bakšiša samom sebi?
Možemo li se učiniti srećnim davanjem bakšiša samom sebi? Možemo li da budemo dobri u svojim očima? Da napravimo, pravnički rečeno, konfuziju između primaoca i davaoca, spajajući te dvije strane? Jedna ili dvije konvertibilne marke dnevno, ostavljajući ih van sopstvenog domašaja i preusmjeravajući ih za buduću sopstvenu potrošnju, mogu izazvati lučenje jednog od četiri hormona sreće koji su hemijski prenosioci signala u mozgu i koji igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i emocionalnog blagostanja.
Akumulacija sredstava tokom vremena je smanjenje rizika od neumitnog budućeg smanjenja novčanih primanja, jer ćemo nekad otići u penziju. Dakle, kod štediše je manji rizik povrede standarda nego što je rizik povrede "sredstva za rad" kod profesionalnog sportiste.
Kao što tajna vječne mladosti nije u tome da fizički ne ostarimo, jer je to nemoguće, već da održimo psihofizičko stanje koje nas čini srećnim, zdravim i zadovoljnim, tako i tajna da ne budemo vječno siromašni nije u tome da budemo materijalno prebogati, već da imamo plan kako štednje tako i potrošnje. Formula za obje tajne je u treningu i disciplini koja nije i ne mora biti spartanska, već kreiranje navika koje nam postaju zona komfora. Šećer dolazi na kraju, u protivnom ćemo teško uživati u drugim jelima.
Kada imamo "NEŠTO SVOJE", neku svoju štednju ili štek, relaksiranije ćemo gledati i poraze ekipa za koje navijamo. Naravno, i dalje ćemo se nervirati kako su pojedini igrači igrali, samo ćemo imati još jedan razlog da budemo srećni i kada se utakmica završi neželjenim rezultatom.
Zdravko Zečević je izvršni direktor Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom (EPF) a. d. Banja Luka.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
