Veći dio svog postojanja Pokret bojkot, odvajanje i sankcije (BDS) u Izraelu smatran je nevažnim. Međutim, ton bojkotnih pokreta dosegnuo je novi nivo kako potrošači reagiraju na brutalnost rata u Gazi i postupke Izraela kao okupatorske sile. Kompanije poput Starbucks Corp., McDonald’s Corp., KFC Corp. i nedavno Inditex SA Zara bile su pod lupom zbog načina poslovanja u Izraelu ili načina na koji su reagirale na užasavajući sukob.
Hamas, kojeg su SAD i EU proglasili terorističkom organizacijom, napao je Izrael 7. oktobra, sankcioniran je za obavljanje poslovanja s Sjedinjenim Američkim Državama. No, Izrael, dom međunarodnih trgovaca, ima dugotrajne poslovne odnose s SAD-om, i potrošači su upozorili poslovne operatere da su spremni koristiti svoju moć trošenja kao oblik protesta. Sve to čini dio većeg potrošačkog ekosistema u kojem neki kupci očekuju da kompanije odražavaju njihove vrijednosti. Kompanije, bilo da su neinformirane, neosjetljive ili jednostavno nezainteresirane, preuzimaju rizik ne prepoznajući i ne odgovarajući na bijesne potrošače.
Bloomberg
U oktobru su kupci prijetili bojkotom Starbucks-a zbog kritike sindikata svojih radnika zbog sada izbrisanih tweetova koji su izražavali solidarnost s Palestincima. Baš ove sedmice, Zara se našla na udaru zbog jedne od svojih reklama. Kampanja je prikazivala modela koji nosi lutku umotanu u bijeli plašt, sličan onom koji u Gazi koriste za prekrivanje ubijenih. Kompanija se izvinila, nazivajući reklamnu kampanju nesporazumom i objašnjavajući da je snimljena mjesecima prije nego što je Hamas napao Izrael. No, u svjetlu trenutnih događanja, mogli su odabrati druge fotografije iz kampanje ili jednostavno je ne objaviti.
Iako su bojkoti kupaca postali tako uobičajeni da smo se zapravo oglušili na njih, bilo bi razumljivo (možda čak i razborito) za brendove da odbace sadašnje uzbuđenje zbog sukoba u Gazi kao još jednog izljeva bijesa koji će se konačno stišati. No, nasilje u Gazi rezultiralo je prisiljavanjem gotovo dva miliona Palestinaca da napuste svoje domove i smrću hiljada civila od čega je skoro polovina djece.
Ahmad Salem/Bloomberg
Sukob je također doveo stvarnosti izraelske okupacije na društvene mreže i možda se neće lako odbaciti ili zaboraviti. Moguće je da će ove potresne slike potaknuti šire društvene promjene uporedive s nemirima pokrenutim kada su televizijske mreže počele redovnoo emitirati slike iz Vijetnamskog rata 1960-ih.
I poput američkih univerziteta koji su optuženi da su neosjetljiva na moguće antisemitsko nasilje, kompanije su privukle pažnju zbog neosjetljivosti ili neodgovornosti na grafike i uznemirujuće slike koje dolaze iz Gaze.
Mnogi ljudi već mjesecima prate vijesti o nemogućnosti medicinskog liječenja u bolnici Al-Shifa u sjevernom dijelu Gaze, dok stotine osakaćenih ljudi i mrtvih tijela prodiru kroz njena vrata. Mnogima je uskraćeno pravo da pokopaju svoje voljene. Moguće je da će potrošački odgovori na tu bijedu značiti više od privremenog suzdržavanja od kupovine kod određene kompanije. Na kraju krajeva, bojkotiranje brendova koji se percipiraju kao neosjetljivi na ljudsku patnju odražava širi pomak u stavovima među mlađim potrošačima.
Za kompanije je nezainteresiranost za takve patnje mogla narušiti već ionako nesiguran status kod potrošača koji su svjesni da imaju više opcija nego ikad prije. Američki potrošači prijavili su pad u lojalnosti, s 79 posto u 2022. godini na 68 posto u 2023. godini, prema SAP Emarsys Customer Loyalty Index. Samo oko trećine potrošača Generacije Z je vjerna brendovima, a zahtjevniji su od drugih generacija kada je riječ o jasnom razumijevanju vrijednosti kompanije.
Teško je izmjeriti koliki su dosad uticaj bojkoti imali na kompanije. Tržišna kapitalizacija Starbucks-a nedavno je stradala, iako kompanija ima nestabilne prodaje koje se ne objašnjavaju isključivo prijetnjom bojkota. Barem jedna trgovina Zara u Glasgowu, Škotska, morala se privremeno zatvoriti zbog demonstracija.
Ahmad Salem/Bloomberg
Starbucks i Inditex ne izvještavaju o rezultatima do nove godine. Ali s ratom koji još uvijek traje, malo je vjerovatno da će bojkoteri jednostavno odustati od akcija poput lijepljenja naljepnica u znak podrške Palestincima na prozore Starbucks-a, nošenja snopova pokrivenih bijelim plahtama u znak protesta protiv Zare ili odbijanja da doprinose poslovnim bilansama kompanija.
Dugoročni uticaj sukoba u Gazi na brendove još je teško razaznati. No, s obzirom da se već umiješao u ugled političara, novinara i slavnih osoba, trgovci i druge kompanije ne bi trebali biti samouvjereni.
.webp){kind=icon}
