Grupe potrošača širom svijeta odlučile su da kazne kompanije poput Starbucksa, McDonaldsa i Walt Disneyja koje su iskazale podršku Izraelu, koji je nakon napada Hamasa 7. oktobra napao Gazu u sukobu koji je odnio više hiljada života.
Starbucks je u oktobru tužio svoj sindikat, Starbucks Workers United, koji je na društvenoj mreži X (nekadašnjem Twitteru) objavio da izražava solidarnost sa Palestincima. Poruka, koja je sada izbrisana, pokrenula je pozive na bojkot Starbucksa, jer su neki to shvatili kao stav kompanije, umjesto kao stav sindikata.
Starbucks je nakon toga objavio da "osuđuje teror i rastuće nasilje" kao i da se ne slaže sa stavovima sindikata, koga je optužio da koristi njihov logo, ime i intelektualnu svojinu, te je najavio tužbu.
"Ovakvo nepromišljeno ponašanje koje je za svaku osudu mora se rješavati uz poseban fokus na bezbjednost naših partnera i sa javnim i jasnim zvaničnim stavom Starbucksa, koji osuđuje nasilje u regionu", navodi se u saopštenju.
Sindikat je podnio protivtužbu protiv Starbucksa, nazvavši njihovu tužbu pokušajem da ograniči sindikat. Iako su obrisali prvobitnu objavu, u narednoj objavi izjavili su da "stoje uz Palestinu" i osuđuju "okupaciju, nasilje, aparthejd i prijetnje genocidom" dok u isto vrijeme "osuđuju islamofobiju i antisemitizam".
Poziv na bojkot se raširio društvenim mrežama, a neki bivši zaposleni kompanije tvrde da je doveo do smanjene prodaje. Hešteg #boycottstarbucks za sada ima 56 miliona pregleda, a #boycottisrael 214 miliona.
Na društvenim mrežama su se čak pojavile slike koje je navodno objavio zaposleni koji je dobio otkaz u Starbacksu gdje se jasno vide recepti za sva pića koja kompanija pravi.
U sezoni objava kvartalnih rezultata opravdano se postavlja pitanje da li bi ova vrsta nezadovoljstva mogla da utiče na poslovanje same kompanije i cijenu akcija. Akcije Starbucksa su porasle u prethodnom mjesecu za 1,22 odsto, ali su krenule blago da padaju 24. oktobra, nekoliko dana nakon sukoba kompanije sa sindikatom. Posljedice bojkota (ako ih ima) neće se vidjeti u finansijskom izvještaju koji se očekuje u četvrtak, jer on obuhvata poslovanje u tri mjeseca do septembra, ali očekivanja investitora o zaradi svakako utiču na kretanje cijene akcija.
I mnoge druge američke kompanije su na listi za bojkot koja se širi društvenim mrežama, a puno je proizvođača brze hrane, poput McDonaldsa, Burger Kinga, KFC-a, Pizza Huta i Dominosa. Dok se lista kompanija koje se povezuju sa podrškom Izraelu širi, sve je teže naći zamjenu za pojedine proizvode - ako želite da kupite kafu, morate da imate na umu da su na listi, pored Starbucksa, i Costa Coffee i Dunkin Donuts.
Opredjeljenje kompanija da na neki način stane na stranu Izraela moglo bi da naškodi prodaji kompanije ako dovoljno ljudi odluči da ih bojkotuje, ali zasad djeluje da to nije ostavilo velike posljedice po akcije, bar ne ako se pogleda "velika trojka", kako ih neki sada zovu na mrežama - Starbucks, McDonalds i Walt Disney.
Akcije Disneya porasle su posljednjeg dana oktobra za 1,13 odsto, ali gledano u cijelom mjesecu bilježe pad od 0,1 odsto. Akcije McDonaldsa porasle su u utorak za 0,78 odsto, a 1,7 odsto u oktobru.
McDonalds je na nišanu jer je njihova franšiza u Izraelu najavila da će dijeliti besplatnu hranu za pripadnike izraelske vojske. Neke druge franšize su se distancirale od tog poteza, a pojedine su navele da su dale finansijske donacije za pomoć u Gazi, gde je više od 8.000 ljudi ubijeno od 7. oktobra, prema palestinskom ministarstvu zdravlja u Gazi. Tu se ogleda posebni model koji prektikuje McDonalds, gdje svaka franšiza odlučuje za sebe, gdje su restorani u nezavisnom vlasništvu, a oni koji njima upravljaju donose odluke odvojeno od preduzeća.
Prema objavama na društvenim mrežama, McDonalds u Izrealu je podijelio 10.000 besplatnih obroka vojsci, ljudima koji žive u okolini i bolnicama. Ta franšiza je saopštila i da će se pravno obračunati sa svakim ko napadne kompaniju onlajn ili širi lažne vijesti. Međutim, taj potez je izazvao oštre reakcija, pa je čak propalestinski demonstrant pustio hordu miševa ofarbanih u boje palestinske zastave u filijalu McDonaldsa u Birmingemu u Engleskoj.
Disney je takođe na udaru poslije saopštenja da će Izraelu donirati dva miliona dolara. "U jeku užasnih terorističkih napada na Jevreje u Izraelu prošlog vikenda, svi moramo da učinimo sve što možemo da podržimo nevine ljude koji doživljavaju toliko bola, nasilja i neizvjesnosti – posebno djecu", rekao je Robert Iger, izvršni direktor kompanije.
Bob Iger / Bloomberg
Ovo nije početak bojkota kompanija u Americi. One su i ranije bile na meti potrošača u Americi. Recimo, Starbucks je i ranije bio meta bojkota koji je organizovao sindikat, ali i bojkota onih koji podržavaju bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
Prema veb sajtu Ethical Consumer, koja prikuplja informacije i načine kako da potrošači "etički" troše novac, u februaru 2023. godine bilo je 28 aktivnih bojkota kompanija, organizacija i država. Na listi se našao i jedan medij - Fox News. Tamo su izlistane kompanije poput Amazona, banke Barcleys, Coca-Cole, Siemensa, Nestlea, pa i organizacije, poput Svjetske fondacija za prirodu (WWF), ali i cijelih država, poput Rusije i Turske.
Da li bojkot uspijeva?
Oni koji bojkotuju uglavnom očekuju da će uspjeti da smanje prodaju, što će uticati na cijene akcija jedne kompanije. Međutim, oni uglavnom svoju svrhu ispune na drugi način, kaže saradnik na Institutu za politikološka istraživanja na Univerzitetu Northwestern Brayden King.
Prema njegovim riječima, aktivisti koji pozivaju na bojkot obično pokušavaju da "izvrše finansijski pritisak na kompaniju" ubjeđujući potrošače da kupuju negdje drugdje. Međutim, veću štetu mogu da naprave reputaciji nego prodaji.
"Tipičan bojkot nema mnogo uticaja na prihod od prodaje", objasnio je on. To je zato što, objašnjava, potrošači ipak mogu nastaviti da kupuju proizvode, iako su ih se odrekli na društvenim mrežama, ali i zato što oni možda uopšte nisu ciljna grupa tih kompanija.
Ipak, prema Kingovom istraživanju, bojkoti i dalje mogu biti efikasni jer mogu ugroziti reputaciju kompanije, posebno generisanjem negativnog medijskog izvještavanja.
"Jedan prediktor onoga što bojkot čini efikasnim je koliko medijske pažnje stvara, a ne koliko ljudi potpisuje peticiju ili koliko potrošača mobiliše", primetio je on.
Njegovo istraživanje pokazuje da su najuspješniji bojkoti oni koji generišu najviše medijskog izvještavanja, jer oni koji se nađu u naslovima vijesti dovode do većeg pada cijena akcija i veća je vjerovatnoća da će natjerati kompaniju da promijeni ponašanje.
S obzirom na nedavni porast anti-korporativnog aktivizma, King kaže da bi nekim kompanijama možda bilo bolje da jednostavno "sačekaju" umjesto da preduzimaju mjere i odgovaraju na odgovor bojkot koji bi mogao biti u vijestima jednog dana, a sutradan nigdje.
"Mislim da nikada nisam vidio toliko najavljenih bojkota u kratkom vremenskom periodu", zaključio je profesor menadžmenta i ogranizacije.
.webp){kind=icon}
