U posljednjih nekoliko godina i na našim prostorima se u drugoj polovini novembra sve češće mogu čuti najave za Crni petak i sniženja kojim se potrošači privlače kako u tržne centre tako i u online trgovine.
Pojam Black Friday je, kao i mnoge druge stvari vezane za potrošačku ekonomiju, ili konzumerizam, originalno nastao u Sjedinjenim Američkim Državama i tradicionalno označava početak sezonske novogodišnje i božićne potrošačke groznice.
Crni petak je inicijalno vezan uz Dan zahvalnosti, koji je u SAD-u uvijek četvrtog četvrtka u novembru, te je fenomen Crnog petka postao globalno popularan, iako nema veze sa samim njegovim nastankom.
Naziv mu potiče od toga što su prodavci, negdje nakon tih rasprodaja, uspijevali da postignu pozitivno poslovanje na godišnjem nivou, ili da iz gubitka (from the red) pređu u dobitak (in te black), što je tradicionalni način obilježavanja pozitivnih i negativnih pozicija u računovodstvu.
Naravno, iz perspektive potrošača, Crni petak znači popuste i rasprodaje, planiranje kupovina, u skladu s očekivanim i najavljenim popustima.
Sve ovo je uvod na temu Crnog petka iz drugačije perspektive, koja ne znači samo trošenje novca na rasprodajama.
Depositphotos
Koliko novca, umjesto u odjeću, treba da uložim u sebe?
Što ako logiku trgovaca vezanu za Crni petak primijenimo na naše planiranje penzijske štednje? Šta ako posmatramo perspektivu trgovaca, koji planiraju Crni petak kao trenutak svog pozitivnog poslovanja, i zapravo odredimo neki datum svake godine nakon kojeg ne bismo više radili samo za plaćanje računa i kredita, već nakon kojeg bismo mogli preći u "plus" koji bismo mogli iskoristiti za štednju.
O čemu se ustvari radi.
Maloprodajni i online trgovinski lanci ne čekaju Crni petak kako bi zbog tog dana/vikenda poslovanje postalo profitabilno. Finansijski ciljevi, bilo za kompaniju ili pojedinca, nisu trke na kratke staze, a određivanje nekih datuma služi kao podstrek kontinuiranom radu kako bi se ciljevi ostvarili dugoročno. Zbog toga kompanije moraju na vrijeme da donose odluke koje će kao rezultat imati profitabilno poslovanje, posebno u dugom roku, bilo da su vezane za radnu snagu, koliko koga i gdje zaposliti i pod kojim uslovima, koje trendove pratiti, kolike marže i popuste imati, na koji način upravljati troškovima.
Ovu logiku može da koristi i pojedinac kada je riječ o planiranju finansija, posebno kada je riječ o dugoročnim planovima kao što je, na primjer, penzijska štednja.
Možemo se zapitati prvog januara, koliko je novca potrebno da izdvojimo u toj godini kako bi štednja za penziju bila veća i kako bismo se cilju lagodne penzije dodatno približili. Koliko novca, umjesto u odjeću ili novu tehniku, treba da uložim u sebe u toku godine? Tako možemo početi da razmišljamo koje troškove možemo smanjiti, kako bismo postavljene ciljeve u vezi sa štednjom ostvarili u toku jednog mjeseca, a ukoliko imamo kontinuitet, i u toku godine ili radnog vijeka?
Kojih se iskustava, putovanja, izlazaka ili robe široke potrošnje možemo i želimo odreći kako bismo ostvarili svoje dugoročne finansijske ciljeve? Da li je rješenje da radimo više kako ne bismo morali da pribjegnemo smanjenju troškova?
Lični Crni petak nije nešto što se događa u jednom danu u toku godine, već kontinuirano praćenje napretka. Najbolja ponuda za Crni petak je ona koju sami sebi organizujete i planirate.
Gordana Drobnjak
Više je načina da se dođe do kontinuiranog rasta štednje
Postoji više načina na koje možete doći do kontinuiranog rasta svoje štednje na relativno jednostavne načine. Prije svega, obratite pažnju da li svojom štednjom možete ostvariti poreske olakšice na nju, što može biti značajan stimulans za povećanje štednje. Takođe, kod dugoročnih ciljeva, kontinuitet je ključan. Možemo napraviti paralelu sa sportskim uspjesima koji ne nastaju samo na jednoj utakmici ili meču već su posljedica dugogodišnjih svakodnevnih napora. Tako je i sa štednjom za penziju, dug rok i disciplina moraju dati svoje rezultate.
Navedeno ne znači da ne treba trošiti za praznike, na sebe ili sebi drage osobe, samo je ta potrošnja puno lakša ako znate da ste na dobrom putu prema ostvarivanju dugoročnih ciljeva štednje. To možete nazvati mirnom savješću, duševnim mirom ili ličnim Crnim petkom do kojeg ste došli jer ste i svoju štednju shvatili ozbiljno.
Neko može reći da je i ovaj pristup životu i ličnim finasijama prilično strog, zašto živimo i radimo, da bismo se tokom godina mučili i kako bismo mogli da dočekamo penziju s vrećom novca? Argument stoji, ali postoji čitav spektar ponašanja između ekstremne štedljivosti i bacanja novca na nepotrebne stvari samo zato što su na sniženju.
Izazovi koji se nalaze pred penzijskim sistemima kako kod nas tako i globalno su nešto o čemu imamo priliku često čuti i pročitati. Prvi stub penzijskog sistema, gdje postojeći radnici finansiraju isplatu postojećih penzionera u dugom roku ima svoje prije svega demografske izazove koji će dovesti ili do povećanja poreskih davanja za to finansiranje, smanjenja penzija i/ili produžetka radnog vijeka, posebno u svjetlu saznanja da većina mladih generacija, počev od milenijalaca nema nikakvu štednju za penziju.
U međuvremenu, živimo duže nego ranije. Ljudi bi trebalo da planiraju tako da žive decenijama u penziji, čak i ako nastave da rade do 70. godine. Svima će nam trebati taj novac, ne samo četvrtog petka u novembru. Za Crni petak nagradite i sebe, ne samo menadžere i trgovce.
Gordana Drobnjak je direktorica Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom (EDPF).
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
