Posljednjih desetljeća vjerovatno nijedna druga oblast nije tako brzo došla na liste prioriteta biznis lidera poput tema iz domena ESG-a (okoliš, društvo, upravljanje - engl. environment, social, governance), održivosti, održivog razvoja, zelene tranzicije i dr. Iako su nekim vrlo važnim temama (npr. upravljanje rizicima) bile potrebne godine ili desetljeća da dođu na agende poslovne zajednice, tema ESG-a je za kratko vrijeme uspjela nadjačati druge, tradicionalno sveprisutne teme u poslovnoj zajednici, i kako sada stvari stoje – neće na tome stati.
ESG nije potpuno novi koncept jer su neke povezane teme bile aktuelne već duži vremenski period, poput teme upravljanja – posebice za veće korporacije, dionička društva i finansijske institucije. Međutim, objedinjavanjem s drugim povezanim temama u cjelovit ESG koncept – stopa prihvatanja još je brža. Snažan industrijski razvoj ojačan ubrzanom globalizacijom posljednjih desetljeća učinio je sjajne stvari u kontekstu otvaranja novih tržišta te bržeg i lakšeg pristupa resursima, ali također objelodanio i negativne prakse čije "pospremanje" sada užurbano dolazi na red: počevši od klimatske krize i globalnog zatopljenja do neetičnih praksi kod upravljanja i loše brige o uposlenicima.
Dodatno, era sveprisutnosti informacija potpomognuta društvenim mrežama ubrzala je ovaj trend kroz ekspresno razotkrivanje negativnih praksi koje štete reputacijama kompanija. Opseg ESG fokusa prešao je granice same organizacije te sada obuhvata i njen ekosistem, uključujući i dobavljače, a odgovornost za ESG usklađenost ostaje na organizaciji. Eksterni faktori kojima smo svjedočili posljednjih godina – od globalne pandemije, pucanja lanaca snabdijevanja, geopolitičkih napetosti, inflacije i dr. – samo su stavili dodatni fokus i prioritet na ovu oblast. Poslovno okruženje je pod pritiskom naglih promjena, ali i pred očekivanjem da kroz svoj utjecaj premosti društveni jaz ka pravednijoj i održivijoj budućnosti, što se jednako reflektira i na male i velike kompanije.
"Spašavanje planete"
Stoga, ideje za "spašavanje planete" i brigu o zajednici sada također vodi subjekt bez kojeg se ciljevi ne mogu ostvariti – poslovna zajednica. Iako su mnoge od ovih ideja već ranije bile prihvaćene i komunicirane kroz različite platforme, konvencije i sporazume, pritisak za finansijskim rezultatom uvijek je uspijevao nadjačati te komponente, ali svjedoci smo da se i ta paradigma mijenja.
Muhamed Semić/Licencirane fotografije
Naime, u nedavnom Deloitteovom istraživanju o održivosti za 2023. godinu: Ubrzanje zelene tranzicije, sa stavovima 2.000 izvršnih direktora iz 24 zemlje, otkriva se kako izvršni direktori smatraju klimatske promjene jednim od glavnih prioriteta za svoje organizacije uslijed globalne neizvjesnosti, te da je gotovo svaki anketirani izvršni direktor rekao da je njihova organizacija osjetila utjecaj klimatskih promjena tokom prošle godine. Štaviše, 75 posto biznis lidera navelo je da su njihove organizacije povećale svoja ulaganja u održivost tokom prošle godine, od kojih je skoro 20 posto istaklo da su "značajno" povećali ulaganja.
Usmjerenje poslovne zajednice prema ESG principima potpomognuto i je drugim neočekivanim saveznikom - finansijskom industrijom. Naime, snažan regulatorni val i supervizorski pritisak od najvećih nadležnih tijela prema bankama i drugim financijskim institucijama u EU i drugim jurisdikcijama preusmjerio je kurs banaka tako da moraju razmišljati kome i na koji način plasiraju svoja sredstva. Ovo uključuje i pomalo neočekivane poteze poput isključivanja iz svog portfolija finansiranja onih industrija koje ne doprinose ESG agendi, poput karbonsko-intenzivnih industrija.
Velike banke u EU su sebi već postavile ciljeve za narednih pet i više godina, koji uključuju indikatore poput značajnog povećanja udjela "zelenih" investicija u ukupnom portfoliju, aktivnijem radu sa svojim klijentima kroz koncepte podrške njihovom razvoju i dr. Ovaj trend možemo već uveliko vidjeti i na bankama u našoj regiji kroz posebne kreditne linije za zelene izvore energije, sheme povrata sredstava za kredite za energijsku efikasnost, preduzetničke akademije za klijente i dr.
Šta očekivati?
Zbog već pomenutog regulatornog pritiska, ali i povećanih očekivanja njihovih klijenata, ove i druge ESG inicijative će biti nešto na što će banke i u budućnosti stavljati značajan fokus i dalje ih unaprjeđivati. Ono što možemo očekivati je da će trenutni trend ESG finansijskih pionira za kratko vrijeme postati standard podržan zakonskim i regulatornim odredbama, te je za očekivati da će i kompanije iz regije, pored općih podataka o kompaniji, finansijskih izvještaja i planova investicije, uz kreditnu aplikaciju uskoro dostavljati i popunjen upitnik o ESG praksama u kompaniji, certifikat korištenja zelene energije, izračun emisije stakleničkih gasova (GHG) i sl.
Ono što definitivno izdvaja ESG temu iz domena samo regulative ili trenda jeste činjenica da kompanije i globalna ekonomija mogu nastaviti svoj rast i uz ostvarenje ESG ciljeva. Zelena tranzicija otvara brojne prilike za investicije i otvaranje novih ("zelenih") radnih mjesta, te podstiče primjenu inovativnih tehnologija i kreativnih pristupa. Kompanije koje sada uspiju pronaći načine kako da uspješno balansiraju između kratkoročnih troškova povezanih s ESG investicijama i dugoročnih benefita – zasigurno će biti pobjednici, kako na putu održivog razvoja, tako i u domenu održivih biznisa.
Muhamed Semić je direktor u Risk Advisory odjelu Deloittea u Central Europe South regiji.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
