text size
Prema podacima UNCTAD-a (United Nations Conference on Trade and Development - Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju), globalni tokovi direktnih stranih investicija (SDI) u 2021. godini iznosili su 1,58 biliona dolara, što je povećanje od 64 posto u odnosu na izuzetno nizak nivo iz 2020. godine.
Oporavak je pokazao značajan zamah s rastućim tržištima spajanja i akvizicija (M&A) i brzim rastom međunarodnog projektnog finansiranja zbog labavih uslova i velikih paketa podsticaja infrastrukture. Listu država koje su prošle godine najviše investirale u inostranstvu očekivano predvodi SAD, a slijede Japan, Južna Koreja, Singapur, Kina, Njemačka, UAE, Švicarska itd.
Ove i druge razvijene države itekako su svjesne značaja procjene rizika prilikom poslovanja u inostranstvu, te njihove kompanije prije donošenja konačne odluke uglavnom zahtijevaju procjenu rizika poslovanja. S druge strane, u državama Zapadnog Balkana procjena rizika nije u prioritetnim pitanjima kompanija prilikom planiranja investiranja u inostranstvu.
Rizici poslovanja u inostranstvu su sve složeniji
U današnje vrijeme koje karakterišu sukobi, porast globalizacije, i digitalizacija, rizici za investiranje u inostranstvo postaju sve složeniji, multipliciraju se, promjenjivog su intenziteta i trajanja, ali često i nepredvidivi. Eklatantni primjeri su pojava pandemije COVID-19, zatim rat u Ukrajini, razne političke krize širom svijeta, nestašice određenih energenata i minerala, razorni zemljotres u Turskoj i Siriji itd.
Upravo zbog svih navedenih, kao i drugih manje vidljivih, ali značajnih rizika, procjena neke države u cilju investiranja u nju se radi prvenstveno iz razloga da se preduprijede neočekivane i destruktivne promjene poslovnog okruženja koje su moguće i bez znakova ranog upozorenja. Međutim, u nekim slučajevima zaključak procjene rizika može biti takav da je nivo rizika za investiranje veliki i da se uopšte ne preporučuje investiranje u tu državu.
Safet Mušić/Privatni arhiv
Procjena rizika određene države s aspekta međunarodnog poslovanja je neophodna mjera u definisanju uticaja rizika na poslovanje i planiranje aktivnosti u upravljanju i ublažavanju otkrivenih rizika. Kada se vrši analiza rizika investiranja u određenu državu, to podrazumijeva analizu ekonomskih, političkih i poslovnih rizika specifičnih samo za tu državu, jer svaki region ili država imaju svojih različitosti u elementima važnim za ovakvu analizu, koji mogu utjecati na krajnji rezultat procjene. Zbog toga se format ili primjer procjene rizika za jednu državu ne može koristiti za neku drugu.
Ponekad kompanije imaju problem da tačno utvrde neophodnost, efikasnost i načine analize rizika, pogotovo u procesu odobravanja sredstava potrebnih za plaćanje kvalitetne procjene rizika. Osnovni razlog koji menadžment koristi u cilju uštede sredstava je taj što procjena rizika ne donosi profit, već isključivo osigurava prevenciju gubitka. Tako da, ukoliko u krugu menadžera kompanije prevlada mišljenje da je izdvajanje novca za plaćanje kvalitetne procjene rizika nepotrebno ili jednostavno nije prioritet, onda ta kompanija realno ima manji izgled za uspjeh investiranja u drugu državu, a takvih primjera je mnogo. Značaj procjene rizika su prvo prepoznali u bankarskom sektoru, tako da već duži niz godina banke imaju posebne odjele za rizike kojima uglavnom rukovodi direktor ili pomoćnik direktora za rizike.
Ova praksa je još uvijek relativno neuobičajena izvan bankarskog sektora u balkanskim državama, pa čak i u razvijenim državama, a da ne govorimo o državama u razvoju i nerazvijenim državama. Pojedine velike kompanije, prvenstveno radi uštede sredstava pokušavaju interno izvršiti procjenu rizika, ali u suštini, ako nemaju stručnjake iz te oblasti, te procjene su upitne i mogu na kraju iskomplikovati cijeli proces poslovanja ili čak donijeti nepopravljivu štetu kompaniji. S obzirom na to da rizici potiču iz različitih izvora, kao što su finansijski, pravni, tehnološki, politički, prirodne katastrofe i drugi, najbrža i najisplativija opcija koja štedi vrijeme, ali i novac jeste angažovanje stručnjaka iz oblasti sigurnosti.
Faktori rizika u međunarodnom poslovanju
Tokom razvoja metodologije procjene rizika u međunarodnom poslovanju, identifikovano je mnoštvo faktora koje možemo uzeti u obzir, ali oni za koje možemo reći da su esencijalni su ekonomski, politički i društveni faktori. Prilikom sagledavanja vrsta rizika kojima može biti izložena neka kompanija koja ima namjeru ulagati u drugu državu, izdvajaju se dvije različite vrste rizika. Prvi rizik je u suštini komercijalni i odnosi se na upravljanje vlastitim poslovanjem u državi u koju se investira, a drugi rizik se odnosi na političko i makroekonomsko okruženje u državi investiranja.
Ekonomski, politički i društveni faktori koji se procjenjuju u jednoj državi, ukoliko ne budu sagledani profesionalno, mogu u krajnjem slučaju prouzrokovati gubitke stranim investitorima. I to je ono što predstavlja ključ kod procjene rizika, jer rizici su usko povezani s gubicima, a procjena rizika je zapravo povezana s mjerenjem gubitaka. Zato je primarni cilj procjene rizika da se identifikuju dinamički elementi i praznine značajne za poslovanje u državi domaćinu, a koje mogu generisati gubitke stranim investicijskim fondovima i kompanijama u državi čija se strategija razvoja uglavnom zasniva na stranim ulaganjima.
Analizirajući rizike specifične za balkanski region, pa tako i BiH, izdvajaju se faktori kao što su politički i društveni nemiri ili nasilne demonstracije, stabilnost svih nivoa vlasti, prisustvo korupcije te često postupci i komentari političara, što povećava stepen rizika i utječe na potencijalne investitore. Specifičnost za region uključuje i mogućnost političkih sankcija pojedincima ili kompanijama, što je već ranije zabilježeno.
Koliko je važna stabilnost države govore i podaci za Srbiju, u koju je tokom 2022. godine investirano više od četiri milijarde eura, a prema podacima iz Narodne banke Srbije. Međutim, zbog neriješenog pitanja u odnosima Kosova i Srbije strahuje se od povlačenja stranih investitora, što je i sam predsjednik Vučić izjavio. U BiH je evidentirano više primjera da su strani investitori odustali od ulaganja ili su se povukli. Tako je do kraja 2022. godine Njemačka zamrznula finansiranje tri energetska i jednog komunalnog projekta u Republici Srpskoj, vrijednosti 105,3 miliona eura.
Proces procjene rizika
Procjena rizika je termin koji se koristi za opisivanje cjelokupnog procesa koji sadrži:
- identifikaciju opasnosti
- analizu rizika
- procjenu (rizika)
- kontrolu rizika
Procjena rizika je ustvari proces poređenja procijenjenog rizika s datim kriterijima kako bi se odredio značaj rizika. Postoji veći broj alata ili načina kako se određuje nivo rizika, a za primjer, možemo uzeti sljedeću matricu rizika:
U tabeli 1 prikazana je vjerovatnoća rizika od nivoa nizak do nivoa visok, a isto tako i sama ozbiljnost rizika uzimajući u obzir faktore rizika koje smo pomenuli ili neke druge.
Izvor: Autor. Grafikon 1 pokazuje odnos između vjerovatnoće i ozbiljnosti
U tabeli 2 prikazane su ocjene rizika koje odgovaraju procjeni nivoa rizika od vrlo niskog do izrazito opasnog nivoa rizika, uvažavajući trenutno stanje i procjenu budućih dešavanja.
Izvor: Autor. Grafikon 2 pokazuje nivo procijenjenog rizika
Na sljedećoj slici prikazano je poređenje grafikona matrice rizika i grafikona procjene rizika, dobivene vrijednosti odgovaraju niskom riziku.
Izvor: Autor. Grafikon 3 pokazuje poređenje matrice i procjene rizika
Nažalost, neke velike svjetske kompanije nisu izabrale BiH za investiranje ili nastavak investiranja, upravo nakon procjene rizika, što ukazuje na to da kao država moramo učiniti mnogo više u svim oblastima kako bi rizici investiranja u našu državu bili prihvatljivi za ozbiljne investitore.
Preporuke za politike na svim nivoima:
- Zaštita i regulacija investicija
- Privlačenje investicija
- Olakšavanje ulaganja za bolje javno upravljanje
- Investicioni podsticaji i destimulacije
- Ojačati upravljanja za državne kompanije i poboljšati infrastrukturu
- Potvrditi političku opredijeljenost za borbu protiv korupcije
- Ojačati postojeće mehanizme kontrole u pogledu javnih nabavki
- Odgovorno poslovno ponašanje
Safet Mušić je ekspert za sigurnosna pitanja. Bavi se naučnim istraživanjem modernih sigurnosnih izazova.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
