Prijete li svijetu nove pandemije i koliko smo spremni na njih?

Pandemija COVID-19 nije gotova, ali se većina ljudi ponaša kao da jeste. Na samom početku pandemije institucije su zanemarile nekoliko ključnih informacija koje su bile prisutne u prvim sedmicama izbijanja. Nove pandemije se mogu dogoditi i pripravnost država te psihološka rezilijencija i naučna pismenost građana biće važne u budućnosti.

"Sve zemlje su i dalje opasno nespremne za buduće epidemije", kažu iz Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) u nedavno objavljenom izvještaju. Evropska Unija najavljuje jačanje kapaciteta spremnosti na pandemije kroz formiranje novog tijela zvanog Zdravstvena unija.

Pandemija COVID-19 još nije gotova i Svjetska zdravstva organizacija je nedavno saopštila da koronavirus i dalje predstavlja vanrednu međunarodnu javnozdravstvenu krizu. Glavni direktor SZO Tedros Ghebreyesus rekao je da se nada da će svijet ove godine izaći iz hitne faze pandemije.

Pandemija nije gotova, a šta je propušteno na početku

Pandemija COVID-19 je počela prilično nevino. Niko se nije mnogo osvrtao na pojavu nove bolesti. Početkom januara 2020. javili su se prvi članci o enigmatičnoj novoj bolesti na Science, Nature i The New York Times.

Kao neko ko piše o nauci i zdravlju, pratila sam informacije, ali sam odlučila pisati o novoj bolesti tek kada se dogodio prenos sa čovjeka na čovjeka, sredinom januara 2020. To je bio prvi događaj na timelineu pandemije na koji je trebalo obratiti ozbiljnu pažnju.

Brzo je objavljen i članak na International journal o infectious diseases, iz kojeg saznajemo da se bolest pojavila već u decembru 2019.

Međutim, kod nas se slučajevi nove bolesti nisu ozbiljno shvatali, čak ni u krugovima stručnjaka. Sve se to činilo dalekim. U to vrijeme sam trebala ići na konferenciju u Seattle i posavjetovala sam se s našim epidemiolozima da li je sigurno. Njihov odgovor je bio "slobodno putuj". Mogu samo reći da su me "vile pronosale" te se nisam zarazila.

Na prvoj press-konferenciji u Sarajevu povodom ove bolesti, postavljam pitanje da li imaju informacije da i ljudi bez simptoma mogu prenositi virus. Dobijam odgovor da oni prvi put čuju za to (?!).

Zašto sam ovo ispričala? Redoslijed događaja i informacije pokazuju da se o virusu SARS-CoV-2 znalo dosta važnih informacija u prvim sedmicama. Događaji pokazuju da institucije nisu obraćale pažnju na to, ali i da malo čitaju recentnu naučnu literaturu i vijesti iz nauke na kredibilnim izvorima kao što su Science i Nature. U samom startu se znalo dovoljno da se može reagovati.

Mnogo se toga shvatalo olako – recimo, prvi prenos sa čovjeka na čovjeka. Naučni novinari i naučnici su kao mitološke Kasandre pokušavali upozoriti, a da ne dižu paniku, ali isto kao ni mitološke Kasandre – niko ih nije slušao. Ostaće vječno pitanje zašto je nauka zanemarena te 2020. Ranije reakcije, ranije zabrane letova iz Kine i u nju su mogle napraviti razliku.

Da li nam se opet može dogoditi ovakav scenario? Kratko i jasno – može.

Privatna arhiva

Iduća pandemija

SZO vodi popis virusa i bakterija s pandemijskim potencijalom. Davanje prioriteta bolestima se temelji na dva faktora: njihovoj sposobnosti širenja i sposobnosti ljudi da ih liječe.

Popis pomaže naučnicima, vladama i organizacijama pri ulaganju energije i sredstava u proučavanje patogena koji će najvjerovatnije uzrokovati najveće razaranje ljudima. Na spisku su Nipah virus, Marburg i ebola, Lassa groznica, krimsko-kongoanska hemoragijska groznica, koju prenose krpelji, groznica doline Rift, zika, koje obje prenose komarci, SARS, MERS i "bolest X".

Bolest X nije oznaka za neku specifičnu bolest nego je to hipotetička bolest, uzrokovana još nepoznatim patogenom.

Analize pokazuju kako se javlja prenos virusa ptičije gripe sa sisara na sisara, što je utvrđeno u nedavnom izbijanju ove bolesti na farmi lasica u Španiji. Ovo je pokazatelj da se nešto slično može dogoditi i ljudima i budi brigu, kako javljaju Nature i Science.

Potencijal ptičije gripe: ekonomska i zdravstvena prijetnja

Prema mom mišljenju, za globalni Sjever i evropski kontinent, ptičija gripa predstavlja mnogo realniju i bližu prijetnju nego ebola, Marburg, Lassa, Nipah i drugi virusi sa spiska SZO. Potencijalne bolesti koje bi mogle svijet dovesti do pandemije nisu ni Pekićevo bjesnilo, ni hemoragijske groznice, nego bi to bile respiratorne bolesti koje se prenose zrakom.

Ptičija gripa ima i ogromne ekonomske posljedice, čak i da nikad ne postane bolest ljudi: u septembru 2022. u Nizozemskoj je uništeno više od 3,7 miliona pilića, patki i ćurki zbog pojave ptičije gripe, a u Francuskoj 16 miliona. Uzgajivači u uređenim državama dobijaju reparacije od države, ali teško da bi to išlo efikasno u državi poput BiH. Izbijanje zaraze bi mnoge uzgajivače osudilo na propast.

To što ptičija gripa nije na spisku SZO, ne znači da se ona konstantno ne prati. Svrha pomenute liste je da se odrede prioriteti za izdvajanje sredstava za razvoj i istraživanje. Za gripu već imamo vakcine i ako bi došlo do izbijanja ove epidemije, ne bi mnogo trebalo da se vakcine modifikuju. Novi tip virusa gripe je i dalje gripa, a ne neka nepoznata bolest i ono što je najopasnije u njenoj kliničkoj slici jeste ona čuvena citokinska oluja, kao kod COVID-19, jaka upalna reakcija koja dovodi do toga da se pacijent mora smjestiti na intenzivnu njegu.

Potrebno nadzirati patogene unutar bolesnih ljudi, a ne samo patogene iz divljine

Biće potrebno mijenjati sistem detekcije potencijalno opasnih patogena. Decenijama su naučnici bili usredotočeni na traženje novih patogena u divljini i pripitomljenim životinjama — što ima smisla ako su slučajevi prelijevanja rijetki.

Prelijevanja virusa sa životinja na ljude se dešavaju češće nego što mislimo, ali mnogi ljudi zapravo ne obole. Efikasnija strategija bi bila tražiti nove patogene unutar bolesnih ljudi, posebno onih koji rade u blizini životinja. Drugim riječima, umjesto da pokušavate predvidjeti koji će se virusi proširiti, počnite nadzirati one koji već jesu.

Potrebno jačanje pripravnosti za pandemije

Izvršni direktor Novartisa Vas Narasimhan kaže da će Covid vjerovatno postati endemski, ali poziva na ulaganja u pripravnost za pandemije. Dao je do znanja da se svjetski lideri moraju pobrinuti za učenje iz krize u vezi s koronavirusom da bi se bolje reagovalo u budućnosti.

U medijima su vijesti o koronavirusu, ali i drugim bolestima sve rjeđe, pod izlikom da "ljudi ne žele loše vijesti". Međutim, guranjem glave u pijesak ništa se neće postići da izbjegnemo ili umanjimo štetu od neke iduće potencijalne pandemije.

U godinama koje dolaze biće potrebno jačati naučnu i zdravstvenu pismenost građana, spremnost i otpornost na ovakve događaje. Trebaće razvijati biznis modele preduzeća koji neće zatajiti u slučaju lockdowna. Potrebno je razvijati i obrazovne modele bazirane na digitalnim platformama na koje je jednostavno da se prebacimo ako zatreba.

 

Jelena Kalinić je naučna novinarka nagrađena drugim mjestom za European science journalist of the year 2022.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.