text size
Da neko od mojih bližnjih ili ja dobijemo Covid-19, voljela bih da imamo mogućnost dobiti lijek Paxlovid. Ovaj Pfizerov lijek smanjuje rizik od smrti za 89 posto kod osoba u visokom riziku. U Bosni i Hercegovini to nije moguće, a ovaj lijek ima probleme s distribucijom i na globalnom nivou te pati zbog nedovoljnih investicija.
"Kada smo oboljeli o Covida-19, naš ljekar u New Yorku je suprugu i meni dao recept za Paxlovid, jer oboje imamo više od 65 godina, pa smo u rizičnoj grupi. Vjerujemo da nam je pomogao. Dobili smo ga besplatno", kaže Jasna Pajović, jedna od onih koja je imala mogućnost da dobije ovaj lijek.
Cijena Paxlovida u SAD-u po terapiji je 530 dolara, kako navodi Reuters. U julu 2022. Airfinity predviđa da će Paxlovid povećati prihod od prodaje za 530 posto, s 1,5 milijardi dolara na 9,3 milijarde dolara u drugom kvartalu. Paxlovid je, prema AP, do novembra 2022. Pfizeru donio više od 17 milijardi dolara. Međutim, sada se primjećuje pad prodaje.
Smanjenje rizika od 89 posto
Prema kliničkom ispitivanju čiji su rezultati objavljeni u NEJM (New England Journal of Medicine) u aprilu 2022, Paxlovid je smanjio rizik od hospitalizacije ili smrti za 89 posto kod visokorizičnih osoba koje su uzele lijek unutar tri dana nakon pojave simptoma. U dodatnim podacima, koje je Pfizer objavio 14. juna 2022, pokazalo se da je učinak nešto niži: zabilježen je pad posjeta urgentnim službama usljed Covida-19 za 62 posto. Nakon objave ovih rezultata dionice Pfizera su pale.
Jelena Kalinić/Privatna arhiva
Pri svemu tome, prema podacima Our World in Data, još uvijek na hiljade ljudi dnevno globalno umire usljed Covida-19, a radi se pretežno upravo o visokorizičnim pacijentima, starijim osobama. Uprkos tržišnom uspjehu Paxlovida, ovaj lijek primi manje ljudi nego što je očekivano.
Kako je moguće da lijek koji je imao prilično dobre rezultate u kliničkim studijama - ili nije dostupan ili ga i tamo gdje je dostupan nedovoljno propisuju?
Stanje u regiji
U Bosni i Hercegovini Paxlovid nećete naći kao odobreni lijek na stranicama Agencije za lijekove. U Hrvatskoj je odobren, ali je bila nestašica pa su nove doze stigle tek u decembru 2022. Hrvatska ga je nabavila putem centralizovane nabavke EU, kao i Slovenija. U EU je ovaj lijek odobren od januara 2022.
U Hrvatskoj je važan i tragičan okidač za nabavku rezervi Paxlovida bila smrt novinara Vlade Matijanića. Naime, jedan od lijekova koji su spominjani kao terapija koja je Matijaniću možda mogla spasiti život bio je i Paxlovid. U Srbiji je lijek dostupan još od februara 2022. godine, a u julu 2022. Ministarstvo zdravlja podsjeća zdravstvene ustanove da u što kraćem periodu preuzmu doze ovog lijeka.
Paxlovid je kombinacija dva antivirusna lijeka, nirmatrelvira i ritonavira. Prvi koči umnožavanje virusa, a drugi onemogućava prebrzu razgradnju prvoga u tijelu i tako pojačava njegovo djelovanje. Uzima se u tabletama, oralno, oko pet dana i pacijenti ga mogu uzimati sami.
To znači da je njegova upotreba jednostavnija nego upotreba mnogih drugih terapija za COVID-19, jer se neke moraju uzimati intravenozno. Pacijenti ga trebaju uzimati ujutro i navečer i to po jednu bijelu tabletu ritonavira od 100 miligrama i dvije ružičaste nirmatrelvira po 150mg.
Međutim, lijek ima neke neugodne nuspojave. Jedna od njih je metalan osjećaj u ustima ili pojava da hrana ponekad ima gorak okus u toku terapije.
Povratak Covid-19
Drugi problem s lijekom je to da se ne može uzimati s mnogo drugih lijekova. U obavijesti o lijeku, u poglavlju o interakcijama s drugim lijekovima, navedeni su određeni sedativi, poput diazepama, lijekovi koji šire krvne sudove, uključujući i sildenafil (Viagra). Na spisku Evropske medicinske agencije (EMA) navedeno je oko 40 lijekova za koje postoji utvrđena nepoželjna interakcija s Paxlovidom. Mnogo ljudi u visokorizičnim grupama prima neki od lijekova koji su spomenuti u interakcijama, što dodatno sužava broj onih koji ga mogu primiti.
Bloomberg
Još jedan problem u vezi s Paxlovidom jeste mogućnost "povratka" Covida-19. Naime, kod osoba koje su uzimale ovaj lijek utvrđeno je da nekoliko dana po ozdravljenju mogu imati pozitivan test. Upravo se ovo dogodilo javnim ličnostima poput američkog predsjednika Joea Bidena te epidemiologa Anthonyja Faucija. Poslije se ispostavilo kako se ovaj povratak Covida-19 događa i kod osoba koje nisu uzimale Paxlovid.
Zatim, pojavili su se dokazi kako će novije varijante virusa biti otpornije na ključnu komponentu lijeka koja inhibira umnožavanje virusa. Ovo ne znači da je lijek neefikasan za nove varijante, ali postoji mogućnost slabijeg djelovanja.
Pored ovih nuspojava lijeka i problema s interakcijama, postoji još jedna problem: Naime, sada je raširena javna percepcija da COVID-19 nije više ozbiljna bolest koja više kao nekada, što dovodi do toga da mnogi ne potraže ljekarsku pomoć nego prosto preboluju "na sreću". Smanjeno je testiranje, koje je ključno za propisivanje lijeka, naravno tamo gdje je dostupan.
Pogrešne predodžbe
Na smanjenje potražnje ovog lijeka utječu i različite pogrešne predodžbe i dezinformacije. Vili Beroš, ministar zdravstva Hrvatske, tvrdio je, povodom Matijanićeve smrti, da Paxlovid nije efikasan u tretmanu COVID-19. Također, na društvenim mrežama su se pojavile zabrinutost i otpor prema Paxlovidu jer se druga komponenta lijeka – ritonavir - koristi i u terapiji za HIV pozitivne osobe.
Međutim, sve ovo je dovelo do nedovoljnog investiranja te nedovoljnog ulaganja u sistem distribucije, zbog čega dosta ljudi ostaje uskraćeno za ovaj lijek. Investitori su oprezniji, a njihovi strahovi su pojačani i nakon studije nedavno objavljene u Lancetu o tome kako jedan drugi lijek za Covid-19 - Merckov molnupiravir - ne smanjuje rizik od smrtnosti, ali bar skraćuje vrijeme oporavka.
Jasno je da je ulaganje u istraživanje medicinskih sredstava, posebno lijekova protiv virusa, često vrlo rizičan poduhvat. Mnogi lijekovi iz pretkliničkih studija (studije na životinjama i kulturama ćelija) ili čak kliničkih studija, na ljudima, ne dospiju na tržište.
Ako ih i odobre nakon prvih dobrih rezultata, dodatni podaci, dobijeni proučavanjem još većeg broja ljudi, mogu pokazati manju efikasnost ili neke nuspojave koje u ispitivanjima nisu bile vidljive. Sjetimo se samo Oxford-AstraZenecine vakcine Vaxzevria, koju više niko ne spominje, iako je nekad bila velika nada. Odnos Ujedinjenog Kraljevstva i EU usljed Brexita te pojava tromboza kao nuspojave presudili su ovoj vakcini.
Ovo, pak, ne znači da investitori trebaju zaobilaziti farmaceutsku industriju. Kao i u drugim investicionim oblastima, i ovdje se radi o igranju sa često visokim rizicima, ali u kojima su moguće i dobre dobiti. Čovječanstvu će trebati novi lijekovi i posebno bi bilo važno razvijati nove antibiotike i antivirotike, ali i ulagati u sisteme distribucije lijekova, kako bi oni bili dostupniji.
Jelena Kalinić je naučna novinarka nagrađena drugim mjestom za European science journalist of the year 2022.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
