Berza hartija od vrijednosti se uglavnom prevodi na engleski kao "stock exchange", a poistovjećuje se s mjestom na kojem se trguje isključivo akcijama (engl. stock). S obzirom na to da je posljednjih godina promet dužničkim instrumentima višestruko veći od prometa akcijama, neki pola u šali, a pola u zbilji, Banjalučku berzu nazivaju "Banja Luka Bond Exchange". Većina ih ne zna da je tržište duga u većini zemalja zapravo i veće od tržišta akcija, ali zbog toga nijedna berza nije preimenovana u "bond exchange". Zapravo, berze služe kao primarna tržišta na kojima korporacije, vlade i privredna društva mogu prikupljati odnosno povećati kapital usmjeravanjem sredstava investitora. Tek sekundarna uloga je trgovina finansijskih instrumenata.
S druge strane, tužno je što privatna preduzeća ne pokazuju interes da kroz inicijalne javne ponude izađu na berzu i tako dođu do novca. U jednu ruku, ni to ne treba da predstavlja iznenađenje. Praksa i iskustva na razvijenim tržištima kapitala pokazuju da manji broj preduzeća ne znači nužno i manje razvijeno tržište kapitala. Na primjer, broj listiranih preduzeća na berzi u Budimpešti, Ljubljani i u Zagrebu govori u prilog toj tvrdnji.
Mnogo važnije od broja listiranih preduzeća je da preduzeća koja su uvrštena na berzu poštuju standarde korporativnog upravljanja i koriste mogućnosti emisije hartija od vrijednosti. Dakle, da emituju akcije, komercijalne zapise i obveznice za finansiranje rasta razvoja.
Bez obzira na promet do kraja godine može se reći da će promet na Banjalučkoj berzi hartija od vrijednosti biti među tri najveća godišnja prometa otkako berza postoji.
Na kraju 51. sedmice 2022. promet je iznosio skoro 672 miliona konvertibilnih maraka. Veći promet je zabilježen tek 2007. i 2020. godine. Tokom 2007. godine promet je iznosio 742.582.291 KM, a tokom 2020. godine 734.034.060 KM. Za razliku od prometa prije 15 godina, kada su 98,99 odsto prometa činile akcije, sada preovladava trgovina dužničkim hartijama od vrijednosti.
Godinama je slična struktura prometa. Promet dužničkim hartijama od vrijednosti, gotovo po pravilu, još od 2011. prelazi 75 odsto ukupnog prometa.
Većinu ovogodišnjeg prometa, tačnije više od 92 odsto ili 624,72 konvertibilnih maraka činile su obveznice i trezorski zapisi. Od ovog iznosa, 322,48 miliona maraka se odnosi na primarnu emisiju obveznica, a 192 miliona na primarnu emisiju trezorskih zapisa. Osim toga, sekundarna trgovina obveznicama je veća od 100 miliona maraka. Među emisijama obveznica preovladavaju obveznice koje je emitovala Republika Srpska.
RS je u devet emisija prikupila 296,9 miliona maraka. Od toga je šest emisija bilo s rokom dospijeća od pet godina, dvije od sedam i jedna od deset godina. Prve četiri emisije su prodate po cijeni koja je niža od nominalne, što znači da je tada ostvarena kamatna stopa bila veća od ponuđene. Međutim, rast kamatnih stopa svuda u svijetu se odrazio i na kamatne stope po kojima su emitovane obveznice.
Činjenica da Republika Srpska nije prodala sve desetogodišnje obveznice koje je planirala ne ukazuje nužno na smanjen interes ulagača. Osvrt na kamatne stope pokazuje da često postoji interes koji prevazilazi ponudu. Štaviše, prinosi na obveznice s rokom dospijeća od sedam godina su bili isti kao prinosi na obveznice koje dospijevaju za pet godina ili manji od njih.
Rast kamatnih stopa je očigledan i na tržištu trezorskih zapisa. Ove godine je pet emisija bilo s rokom dospijeća od šest mjeseci, a jedna emisija s rokom dospijeća od tri mjeseca. Prve tri emisije, sve s rokom dospijeća od šest mjeseci, emitovane su u martu, maju i junu po kamatnim stopama od 0,6 odsto, 0,5 odsto i 0,4 odsto.
Povećanje kamatnih stopa je bilo očigledno u drugoj polovini godine. Emisije u septembru, novembru i decembru emitovane su s kamatnom stopom od 1,21 odsto, 1,49 odsto i 1,6 odsto. Važno je napomenuti da je 73. emisija trezorskih zapisa, odnosno druga u 2022. godini, otkazana, a da je emisija iz septembra bila s rokom dospijeća od tri mjeseca.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
