Kompanija Lager iz Posušja planira izgradnju četiri solarne elektrane ukupne snage oko 100 megavata na području sela Fajtovci kod Sanskog Mosta, na prostoru nekadašnjeg ugljenokopa. Ova investicija označava prelazak s rudarske na zelenu energetsku ekonomiju i jedan je od najvažnijih projekata energetske tranzicije u Krajini.
Na inicijativu Lagera, Općinsko vijeće Sanski Most usvojilo je odluku o pristupanju izradi regulacionog plana Fajtovci - Zlauša, kojim će se stvoriti uslovi za izgradnju solarnih elektrana i razvoj pratećih sadržaja. Nacrt plana izradio je Građevinski institut iz Banje Luke, a nakon predstavljanja vijećnicima bit će upućen u proceduru javne rasprave kako bi i građani mogli dati svoj doprinos.
Završena eksploatacija uglja
Namjera investitora je da izgradi četiri fotonaponske elektrane snage od 25 do 29 megavata, obuhvat regulacionog plana iznosi 479 hektara i radi se o području gdje je završena eksploatacija uglja, te se planira izvršiti rekultivacija, odnosno vraćanje zemljišta u prvobitno stanje, kako bi bili postavljeni solarni paneli za proizvodnju zelene energije.
Za Bloomberg Adriju su iz kompanije Lager kazali da je projekt koji je dio dugoročne strategije Lager Grupe usmjerene na energetsku tranziciju i održivi razvoj. Nakon desetljeća ulaganja u rudarsku i građevinsku industriju, njihov cilj je da iskustvo i infrastrukturu koje posjeduju iskoristimo za razvoj obnovljivih izvora energije.
"Četiri planirane fotonaponske elektrane ukupne instalirane snage oko 100 MW bit će među najvećim u BiH, a generirat će dovoljno električne energije za opskrbu više od 40.000 domaćinstava. Za lokalnu zajednicu projekt znači nova radna mjesta, stabilne prihode od koncesija i poreza, te dugoročno prelazak s rudarske na čistu energetsku ekonomiju. Za nas kao kompaniju, to je prirodan korak naprijed od eksploatacije resursa prema proizvodnji čiste energije i obnovi prostora", kazali su.
Projekt se finansira iz vlastitih izvora, a ukupna investicija još uvijek nije definirana iz razloga promjena cijena opreme i sanacije terena.
Centar za životnu sredinu - RMU Kamengrad
Rekultivacija koja je sastavni dio projekta odvijat će se paralelno s postepenim zatvaranjem rudarskih površina. Planom je predviđeno formiranje zelenih površina, sadnja autohtonih biljnih vrsta te formiranje vještačkih jezera koja će imati i ekološku i krajobraznu funkciju.
Svi radovi provodit će se u skladu s najboljom dostupnom praksom i međunarodnim standardima zaštite okoliša.
Održiva prirodna energetska zona
Kako su nam kazali, cilj nije samo "zatvoriti rudnik", nego pretvoriti taj prostor u primjer kako se nekadašnji industrijski lokalitet može pretvoriti u održivu energetsku i prirodnu zonu.
Rudnik mrkog uglja Kamengrad je privatiziran 2013. godine. Gradnja solarnih elektrana na lokacijama gdje je završena eksploatacija uglja je praksa koja se primjenjuje širom Evrope - Sjeverna Makedonija, Kosovo, Slovenija, Srbija. Tako se rješava problem područja devastiranih kopanjem uglja i ujedno dobija lokacija za solarne elektrane, koje obično zauzimaju dosta prostora.
U prethodnim godinama rudarske aktivnosti na području Sanskog Mosta i okolnih sela izazvale su brojne primjedbe mještana zbog buke noću, uništavanja cesta pretovarenim kamionima i nedovoljne transparentnosti.
Sada, jasno prepoznajući ove izazove, Lager i Općina otvaraju novi put.
Iz Lagera su kazali da su svjesni prijašnjih izazova i vjeruju da se povjerenje gradi transparentnošću i dijalogom.
"Naša je namjera da lokalna zajednica bude aktivni partner u svakoj fazi od pripreme projekta do realizacije. Lokalna zajednica će biti prva koja će osjetiti konkretne koristi kroz zapošljavanje, infrastrukturu i dugoročno čišći i uređeniji okoliš", rekli su.
Iz Općine Sanski Most za Bloomberg Adriju su kazali da će ovaj projekt unaprijediti energetsku nezavisnost lokalne zajednice, osigurati stabilno snabdijevanje električnom energijom cijele općine čime će se nadalje osigurati infrastrukturni preduslov za razvoj novih investicija.
Također, naglasili su da se poseban pozitivan ekonomski efekt očekuje u privrednom sektoru jer će na ovaj način svi lokalni izvoznici, a općina Sanski Most je lokalna zajednica s najvećim izvozom u USK, dobiti mogućnost kupovine ''čiste'' struje, što će utjecati na smanjenje plaćanja naknade definirane CBAM mehanizmom, a koju će od 2026. morati plaćati svi izvoznici koji u proizvodnom procesu vrše emisiju ugljika.
"Na ovaj način svi lokalni izvozno orijentirani privredni subjekti imat će znatno smanjene troškove po osnovu navedene naknade, čime će se direktno povećati i konkurentnost njihovih proizvoda na tržištu EU, što bi u konačnici trebalo dovesti do povećanja stepena proizvodnje i izvoza s područja Sanskog Mosta", kazali su.
Bloomberg Adria
U ovom projektu Općina će preuzeti obavezu da osigura svu stručnu ekspertizu u procesu izrade regulacionog plana i ostale prostornoplanske dokumentacije, te da animira sveukupnu zainteresiranu javnost da se prije svega upozna s mogućnostima realizacije ove investicije, ali i zakonskim obavezama investitora i dinamikom realizacije planiranih aktivnosti.
Lager kao investitor je dužan uraditi projekt tehničke rekultivacije koji odobrava Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, a dužan je i od Federalnog ministarstva okoliša i turizma pribaviti okolinsku dozvolu, za čiju implementaciju je također nadležna Federalna rudarska inspekcija.
S druge strane, Općina Sanski Most je nadležna za izdavanje urbanističke saglasnosti za projekt rekultivacije, i u tom procesu zahtijevat će maksimalno poštivanje zakonske regulative i obaveza koje je investitor dužan ispuniti prema odobrenom projektu.
Također, Općinska služba za inspekcijske poslove (građevinska, komunalna i vodna inspekcija) će u skladu sa svojim nadležnostima pratiti projekt rekultivacije i u vezi s eventualnim nepravilnostima poduzimati zakonom propisane mjere i radnje, naveli su nam iz Općine.
Unapređenje ukupnog poslovnog ambijenta
Na području općine Sanski Most već postoji solarna elektrana ukupnog kapaciteta nešto više od dva MW, a uz ovu planiranu investiciju općina Sanski Most će sigurno zauzeti važno mjesto među lokalnim zajednicama s potencijalom za razvoj zelenog energetskog sektora i potaknuti nove inovativne investicije koje su direktno vezane za oblast energetike.
Općina je 2022. donijela odluku o refundiranju troškova odobrenja za gradnju solarnih i vjetroelektrana, gdje vrše refundiranje troškova građevinske dozvole za objekte ove vrste.
Kažu da su sigurni da je i ova planirana investicija prepoznala aktivnosti lokalne uprave na unapređenju ukupnog poslovnog ambijenta te da će nakon njene realizacije doprinijeti razvoju novih industrija, čime će Sanski Most i cijela Krajina postati primjer uspješnog privrednog razvoja uz očuvanje i zaštitu životne sredine.
Podsjećamo da je posuška kompanija još 2015. godine započela iskopavanje uglja na širem području Kamengrada, a te aktivnosti su se naročito intenzivirale u posljednjim godinama zbog energetske krize i povećanih potreba za ugljem.
Eksploatacija se susretala s brojnim problemima i primjedbama lokalne zajednice i mještana koji su se proteklih godina žalili na devastaciju okoliša, zamućenje rijeka i uništavanje putnih komunikacija.
Kako su kazali, u narednim godinama žele postati lider u BiH kada se radi o proizvodnji zelene energije, pa su tako u proteklom periodu pokrenuli veliki broj takvih projekata širom zemlje, ali i regije.
"Projekte obnovljivih izvora energije razvijamo diljem BiH u Grudama, Bosanskom Grahovu, Tomislavgradu, Čapljini, Mostaru i Bosanskom Petrovcu, ukupnog planiranog kapaciteta preko 1.000 MW. Pored toga, u Srbiji razvijamo vjetropark snage 300 MW, čime Lager Grupa potvrđuje da ovo nije samo novi segment, već strateški pravac našeg budućeg razvoja", kazali su iz kompanije.
Naglašavaju da je njihov cilj postati jedan od vodećih regionalnih proizvođača čiste energije i primjer kako kompanija s industrijskim korijenima može uspješno preći na održivi model poslovanja.
.webp){kind=icon}
