.webp){kind=icon}
Turska inflacija je premašila 80 odsto prvi put od septembra 1998. godine, pošto su politike koje su davale prioritet ekonomskom rastu i jeftinim kreditima uticale na liru i stabilnost cijena.
Međugodišnja inflacija je ubrzala 15. mjesec uzastopno na 80,2 odsto u avgustu, sa 79,6 odsto u julu, prema podacima koje je u ponedjeljak objavila turska agencija za statistiku. Srednja prognoza ekonomista koje je anketirao Bloomberg bila je 81,2 odsto.
Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, koji vjeruje da niži troškovi zaduživanja mogu da uspore inflaciju umjesto da je guraju naviše, zadržao je izvoz i zapošljavanje na vrhu prioriteta.
Turska ima najviše negativne kamatne stope na svijetu, uzimajući u obzir inflaciju. Ali zabrinuta zbog "izvjesnog gubitka zamaha" u privredi, centralna banka je prošlog mjeseca već smanjila svoju referentnu stopu za 100 baznih poena na 13 odsto.
Lirom je stabilno trgovano nakon objavljivanja podataka. Ove godine je u padu od 27 odsto u odnosu na dolar, što je najgori učinak na tržištima u razvoju.
Veći dio godine ekonomija vrijedna 820 milijardi dolara je funkcionisala uprkos tome što je potrošačka inflacija porasla na nivoe posljednji put viđene tokom perioda političke nestabilnosti prije Erdoğanovog dolaska na vlast. Rast Turske je ove godine nadmašio većinu konkurenata, a bruto domaći proizvod je u drugom kvartalu porastao za 7,6 odsto međugodišnje.
Šta kaže Bloomberg Economics...
"Malo je vjerovatno da će rast stati. Očekujemo veću inflaciju u narednim mjesecima usljed rasta troškova energije i nakon smanjenja kamatne stope. Ovo bi trebalo da dovede međugodišnju stopu do pika u oktobru prije nego što se povuče na 69 odsto na kraju godine."
- Selva Bahar Baziki, ekonomistkinja
Turski zvaničnici su, čini se, bez brige, karakterišući rast cijena prolaznim i okrivljujući rusku invaziju na Ukrajinu za izazivanje globalnog skoka cijena hrane i sirovina.
Erdoğan je zatražio "malo strpljenja i više podrške", rekavši prošle nedjelje da će inflacija početi da opada početkom nove godine.
Veliki dio štete je sam sebi nanio. Čak i ako se stave po strani cjenovno nestabilni artikli kao što su hrana i energija, turska inflacija je u porastu, s osnovnim indeksom koji je u avgustu dostigao 66 odsto, što je rekordno visok nivo prema bazi podataka koja seže do 2004.
Inflacija u sektoru prodaje na malo u najbogatijem turskom gradu Istanbulu prošlog mjeseca porasla je na skoro 100 odsto u odnosu na godinu ranije.
Drugi značajni podaci o turskoj inflaciji:
-
Proizvođačke cijene, rani pokazatelj inflacije, nastavile su da rastu za više od 100 odsto sedmi mjesec zaredom. Fabrička inflacija je u avgustu dostigla 143,8 odsto međugodišnje;
-
Međugodišnji rast cijena hrane i bezalkoholnih pića ubrzao je na 90,3 odsto, što je pad sa 94,7 procenata u prethodnom mjesecu;
-
Energetska inflacija u avgustu iznosila je 121,7 odsto u odnosu na godinu prije;
-
Cijene prevoza porasle na godišnjem nivou za 117 odsto;
-
Univerzitetsko obrazovanje, farmaceutski i svježi proizvodi bili su među artiklima s najvećim mjesečnim rastom cijena.
Dugoročna posljedica krize, međutim, može biti u načinu na koji iskrivljuje očekivanja o cijenama. Avgustovsko istraživanje centralne banke pokazalo je da ispitanici predviđaju da će inflacija za dvije godine biti viša od 24 odsto.
Vlada je podigla svoju prognozu rasta cijena na 65 odsto u 2022. - sa 9,8 odsto ranije - i očekuje da će on usporiti na oko 25 odsto sljedeće godine, prema novom trogodišnjem planu. Ne očekuje se da će biti ispod 10 odsto do 2025.
Još jedan izazov je rizik od privrednog usporavanja.
Dok su vodeće banke, od Goldman Sachs Groupa do Morgan Stanleyja, revidirale svoje izglede za Tursku za 2022. nakon rasta u drugom kvartalu, koji je bio brži od predviđenog, rizik od recesije u Evropi je među faktorima koji mogu kočiti privredu u ostatku godine.
Potrošačke cijene bi mogle ponovo da budu pod pritiskom ako vlasti pokrenu dodatne stimulacije ili u slučaju novog šoka na polju troškova za energiju.
"Nešto niža inflacija u Turskoj od očekivane u avgustu je dobrodošla vijest za vladu i centralnu banku", rekao je Per Hammarlund, glavni strateg za tržišta u razvoju u SEB-u. "Međutim, s obzirom na to da će cijene energije ponovo rasti u zimskim mjesecima, problem visoke inflacije nije riješen."
(Tekst je korigovan podatkom o rastu cijena hrane.)
