"Možemo očekivati da će Donald Trump i dalje vršiti pritisak na Fed da snizi kamatne stope, no ne zato što je uvjeren da bi to pomoglo američkom gospodarstvu, nego zato što bi se tako moglo lakše nositi s geopolitičkim izazovima", smatra osnivač i analitičar agencije Pangaea Policy Terry Haines uoči sastanka američkih središnjih bankara u Jackson Holeu.
Definirajuća je značajka Trumpove predsjedničke administracije da su sve (makro)ekonomske odluke ujedno i geopolitičke i obratno, a sjecište su carine. "Utrka koja je ozbiljna odvija se na poljima strateških ulaganja – od umjetne inteligencije i proizvodnje električne energije do industrijske proizvodnje, gdje SAD traži prednost u borbi za kapital, radna mjesta i tehnološko vodstvo", objašnjava ulogu geoekonomije burzovni analitičar Lojze Kozole iz brokerske kuće Ilirika.
Kina, kaže, ima određene iznimne prednosti, pri čemu "što povoljniji uvjeti financiranja i deregulacija imaju iznimno važnu ulogu".
Zato će na sastanku u slikovitom gorju Teton, kojem će prisustvovati i predsjednica ECB-a Christine Lagarde te guverner Bank of Englanda Andrew Bailey, na kocki biti puno više od same sudbine američke ekonomije i Wall Streeta. Radi se o pitanju hoće li Amerika ponovno biti velika.
Pritisak Trumpa i očekivanja Wall Streeta
Rastući pritisak na guvernera Feda Jeromea Powella, kojega Donald Trump optužuje da je prespor i premalo proaktivan u vođenju monetarne politike te ga zbog toga pokušava prijevremeno smijeniti, dodatno je pojačao ministar financija Scott Bessent. On procjenjuje da glavni makroekonomski pokazatelji američkog gospodarstva opravdavaju tzv. jumbo rez – dakle za 50 baznih bodova.
Američko gospodarstvo je u srpnju stvorilo samo 73 tisuće radnih mjesta, što je znatno manje od očekivanih 100 tisuća. Nezaposlenost je porasla s 4,1 na 4,2 posto. Nakon lipanjskog podatka da je u svibnju u SAD-u otvoreno samo 14, a ne 147 tisuća radnih mjesta, nazire se trend koji Fed tjera na djelovanje.
Ministar financija Bessent upravo tim podacima opravdava veći rez, koji bi dodatno zapalio Wall Street. On je sumnje oko najavljenih negativnih posljedica Trumpovih carina nakon "oslobođenja" u travnju preko ljeta zamijenio euforijom. Indeks S&P 500 je u posljednjih 52 tjedna dosegao 40 novih najviših vrijednosti i samo dvije najniže, dok je Nasdaq Composite zabilježio 149 novih vrhunaca i 69 novih dna, pokazuju podaci Bloomberga.
"Financijska tržišta su iznimno visoka, inflacija je pod kontrolom, pa potrebe za rezom u načelu nema", kaže financijski analitičar i direktor tvrtke Acex Tilen Šarlah.
No proaktivna monetarna politika u očima Trumpove administracije nije samo poticaj gospodarstvu, već i izolator od mogućih negativnih posljedica carinskog rata, koji bi kulminirao negdje u studenome. Upravo panična reakcija tržišta nakon pompeznog travanjskog carinskog oslobađanja uvjerila je Trumpa i Bessenta da promijene pristup. "Trump je već nekoliko puta poništio vlastite ekonomske poteze", kaže politolog i poznavatelj SAD-a Tomaž Deželan, "što čini ili zbog negodovanja Wall Streeta i multinacionalki ili zbog biračke baze MAGA pokreta".
Očekivanja tržišta uoči 17. rujna, kada će zasjedati FOMC, umjerena su. Četvrtinsko smanjenje referentne kamatne stope očekuje se s 84-postotnom vjerojatnošću. Za razliku od administracije, tržišta vjeruju da će nakon rujanskog reza od 25 baznih bodova do kraja godine uslijediti još barem jedno takvo smanjenje.
Kozole: Fed će pričekati s rezovima
Na drugom kraju spektra je Fed s jastrebovskim stavom Powella, koji osim da će odluke voditi signali s tržišta rada i inflacijska kretanja, ne otkriva mnogo o daljnjim koracima. "Od Powella možemo očekivati da će ostati pri pristupu ovisnom o podacima", kaže Kozole, "što znači da će odluka ovisiti o dinamici inflacije i tržišta rada".
Powellova poznata suzdržanost posljedica je toga što Fed veću težinu daje inflaciji. Ako hlađenje tržišta rada traži akciju, s druge strane inflacija od 2,7 posto u srpnju – ispod očekivanja – opravdava zadržan stav.
Powell, čiji autoritet i položaj Trump sve više potkopava imenovanjem guvernera naklonjenih njemu, i dalje čeka potvrdu ekonomskog aksioma: više carine, koje su zapravo porezi, poskupljuju robu i potiču inflaciju. Ta inflacija doduše raste, ali ne toliko da bi Fed morao odmah reagirati. Ne vrijedi isto za rast proizvođačkih cijena – indeks PPI je krajem prošlog tjedna zabilježio rast od 0,9 posto na mjesečnoj razini i čak 3,3 posto na godišnjoj, znatno iznad prognoza. Očekuje se da će sličan trend uskoro pratiti i cijene potrošačke košarice.
Kozole stoga vjeruje da će Powell u sutrašnjim izjavama u Wyomingu ostati vjeran jastrebovskim procjenama i upozorenjima o negativnim posljedicama carina. "S obzirom na to da inflacija još uvijek stoji na 2,7 posto, što je bliže tri nego ciljanih dva posto, i da sektor usluga i dalje pokazuje pritiske, čini se da će Fed radije pričekati sa smanjenjem kamatnih stopa", kaže Kozole.
"S obzirom na to da inflacija još uvijek stoji na 2,7 posto, što je bliže tri nego ciljanih dva posto, i da sektor usluga i dalje pokazuje pritiske, čini se da će Fed radije pričekati sa smanjenjem kamatnih stopa", kaže Lojze Kozole iz brokerske kuće Ilirika.
Odgovor na najkritičnije pitanje godine, koje bi moglo raspiriti euforiju na burzi ili pak, zbog već uračunatih očekivanja reza od 25 baznih bodova, donijeti hladan tuš, trebao bi dati Powellov govor na sutrašnjem simpoziju središnjih bankara.
"Teško je prognozirati što će se dogoditi, jer je pritisak na rez očit", kaže Šarlah. "Očekivanja su već uračunata u cijene, što znači da, ako Fed to ne 'isporuči', mogla bi uslijediti rasprodaja", upozorava.
Carinske milijarde
Tu se radi jednako o ekonomiji koliko i o politici. Barem u očima Trumpove administracije. "Dok Powell gleda makroekonomske pokazatelje, administracija razmišlja u potpuno drukčijoj, sustavnijoj logici", kaže Kozole i dodaje da "upravo tu nastaje napetost".
Buduća odluka Feda bit će ključna i zbog toga što će time biti procijenjeno koliki utjecaj na gospodarstvo i dobrobit američkih potrošača imaju carine kao glavni instrument Trumpove geopolitičke strategije. Zato je Bessent jučer, uz ponovno očekivanje reza od 50 baznih bodova, pojačao i kvalitativne prognoze posljedica carina.
Četvrtinsko smanjenje referentne stope tržišta očekuju s 84 posto vjerojatnosti. Za razliku od administracije, uvjerena su da će nakon rujanskog reza do kraja godine uslijediti barem još jedno.
"Iz tog izvora će se sliti dovoljno sredstava da smanjimo deficit u odnosu na BDP i počnemo otplaćivati dug, a onda će se to moći koristiti kao rasterećenje za Amerikance", najavio je glavni Trumpov financijski strateg, koji uz carine na proračunskoj strani računa i na mantru "porezne olakšice same se isplaćuju". "Dosad sam svojim suradnicima govorio da bi prihodi od carina ove godine mogli iznositi 300 milijardi dolara. No tu ću brojku morati znatno popraviti", rekao je Bessent, misleći pri tome na pozitivnu korekciju.
Bessent smatra da bi se američko gospodarstvo uz dodatne prihode od carina, novu fiskalnu legislativu (veliki, prekrasni zakon) i labaviju monetarnu politiku moglo vratiti na "dobar, niskoinflacijski rast" iz 1990-ih godina. Za prepreke na tom putu i probleme u pojedinim dijelovima gospodarstva okrivljuje previsoke kamatne stope, pri čemu izdvaja stambeni sektor i kućanstva s nižim prihodima i visokim dugom na kreditnim karticama.
Fiskalna prevlast
Labavija monetarna politika, prema sugovornicima, znači da Trump od Feda očekuje procikličko djelovanje, zbog čega i posprdni nadimak "uvijek prekasni", kojim predsjednik uporno napada guvernera.
"Predsjednička politika teži bržim rezultatima jer je globalna konkurencija na najvišoj razini", kaže Kozole. "Trump želi proširiti raspravu o tome kako Fed može razmišljati i djelovati dinamičnije u vezi s gospodarskim rastom", dodaje Haines.
"Trump želi proširiti raspravu o tome kako Fed može razmišljati i djelovati dinamičnije u vezi s gospodarskim rastom", kaže analitičar agencije Pangaea Policy Terry Haines.
No ne radi se samo o ekonomskim, tržišnim i unutarnjopolitičkim aspektima. Financial Times je na popis dodao i pritisak labave fiskalne politike na monetarne odluke. Nakon donošenja "velikog, prekrasnog zakona", koji povećava zaduženost i deficit SAD-a, Fed je pod dodatnim pritiskom da umjetno održava kamatne stope na nižim razinama jer tako smanjuje troškove rekordnog zaduživanja vlade.
Trenutna razlika između kratkoročnih kamatnih stopa, koje su u većoj mjeri ovisne o politici Feda, i više tržišno uvjetovanih dugoročnih troškova zaduživanja dijelom odražava zabrinutost analitičara da će monetarna politika biti labavija nego što bi realno trebalo s obzirom na ograničavanje inflacije.
.webp){kind=icon}
