Politika započinje rat, ekonomija ga odlučuje: Uloga izraelskih startupa

Dok politika započinje ratove, a omjer vojne snage određuje njihov tijek, krajnju odluku donosi ekonomija. "Rat između Izraela i Irana naravno da neće imati pozitivne učinke ni na gospodarstva uključenih država ni na širu regiju Bliskog istoka", izjavio je ekonomist i predavač na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani Rok Spruk, komentirajući ekonomske posljedice izravnog sukoba.

Završna bitka za titulu regionalnog hegemona, uza sve češće napade na industrijske i civilne ciljeve s obaju strana, svakodnevno poprima nove razmjere. Što rat bude duže trajao, to će se više pretvarati u iscrpljujući sukob – vojni, unutarnjopolitički, geopolitički i naposljetku ekonomski.

Sukob kojem svjedočimo sukob je dvaju dijametralno suprotnih političkih i društvenih sustava i ekonomija. "Predstavljanje tog sukoba kao simetričnog potpuno je pogrešno, jer je Iran nakon višemjesečne razgradnje 'osi otpora' znatno oslabljen", rekao je o vojnoj snazi koja počiva na ekonomiji Primož Šterbenc, docent na Fakultetu za menadžment Sveučilišta na Primorskom.

Izrael: silicijska dolina Bliskog istoka

Važan je i geoekonomski aspekt. Izrael uživa snažnu potporu SAD-a koji je, prema podacima Vijeća za vanjske odnose, od kraja Drugog svjetskog rata do danas toj zemlji dodijelio više od 300 milijardi dolara vojne i gospodarske pomoći. Od početka rata s Hamasom 7. listopada 2023., SAD je odobrio najmanje 17,9 milijardi dolara vojne pomoći, dok neke procjene navode i 22,76 milijardi dolara. Najnoviji dostupni podaci govore da ta pomoć godišnje iznosi 3,3 milijarde dolara, od čega više od 90 posto odlazi na vojnu potporu, budući da je izraelsko gospodarstvo dovoljno otporno.

"Izraelsko gospodarstvo je naravno znatno otpornije, mnogo više diverzificirano i utemeljeno na snažnom izvoznom modelu, posebno u području visokih tehnologija", objašnjava razloge relativne izoliranosti izraelskog gospodarstva ekonomist Rok Spruk, stručnjak za gospodarstva Bliskog istoka. Zbog toga Izrael izbjegava velik dio štete koju bi inače pretrpio uslijed raketnih napada, procjenjuje.

Rat koji dnevno košta milijardu dolara

Iako Izrael vojno nadmoćno dominira nad Iranom i može se čak smatrati regionalnom silom, 20 mjeseci sukoba ostavilo je negativne posljedice. Ministarstvo financija Izraela za ovu je proračunsku godinu postavilo gornju granicu proračunskog deficita na 4,9 posto BDP-a, što iznosi oko 27,6 milijardi dolara. Iako državni proračun uključuje sredstva za hitne slučajeve, većina tih sredstava već je potrošena na rat u Gazi i ne uzima u obzir trenutačni sukob s Iranom, navodi izvješće izraelske vlade.

Zbog širenja sukoba na Iran, izraelsko ministarstvo snizilo je prognozu rasta za 2025. godinu s 4,3 na 3,6 posto. Produženi rat s Iranom povećao bi proračunski manjak za dodatna dva postotna boda, prema procjenama izraelskog Ekonomskog instituta Aron. Samo rat u Gazi povećao je obrambene izdatke od kraja svibnja za između 4,2 i sedam milijardi dolara. Ipak, prošle godine izraelsko je gospodarstvo raslo za jedan posto, što je bilo više od očekivanja.

Novi rat košta izraelsku državu oko 725 milijuna dolara dnevno samo za vojne troškove; kada se uključi i šteta na gospodarskoj infrastrukturi, poput rafinerije Bazan u Haifi, koju su nedavno pogodile iranske rakete, cijena se penje na milijardu dolara dnevno.

 

Tehnološka velesila u razvoju umjetne inteligencije

Prema Spruku, Izrael ima iznimno razvijen tehnološki sektor i najviše startupova po stanovniku u svijetu. "Osim toga, imaju i najviše patenata po glavi stanovnika u umjetnoj inteligenciji, medicini i drugim znanstvenim područjima", kaže. Tehnološka industrija čini oko 18 posto BDP-a i oko 15 posto svih radnih mjesta, a zemlja je drugi najveći svjetski tehnološki centar, odmah iza Silicijske doline, navodi Reuters.

Prema izvješću Startup Nation Centrala, Izrael ima 2170 startupova koji se bave razvojem umjetne inteligencije (AI), što predstavlja porast od 173 posto u posljednjih deset godina. Na te startupove otpada čak 47 posto svih investicija u tom sektoru. Izraelska ulaganja u AI industriju posljednjih godina tri do četiri puta nadmašuju ona u SAD-u i Europi, a država aktivno potiče startup ekosustav akceleratorima i poreznim olakšicama. Analiza Deloittea pokazuje da Izrael za istraživanje i razvoj izdvaja od četiri do 4,5 posto BDP-a, dvostruko više od prosjeka OECD-a.

Milosavljević: izraelska obrambena industrija jedna od najvećih i najsuvremenijih

Američka potpora očituje se i u području umjetne inteligencije (AI), koja prima značajna ulaganja američkih tehnoloških divova poput Nvidije, Microsofta, Googlea, Amazona, Mete i Applea. Oni financijski i kroz izgradnju razvojnih centara potiču brz tehnološki napredak izraelskoga gospodarstva. Poduzetništvo, konkurentnost i tehnološki napredak (uključujući AI) izraelskog gospodarstva dodatno potiču i snažan obrambeni sektor te oružane snage koje su istovremeno korisnici krajnjih proizvoda tehnološkog sektora, ali i izvor financiranja, kadrova i razvojnih kapaciteta.

Mnogi osnivači startupova poput CyberArka i Wixa, koji je Google prošle godine kupio za 32 milijarde dolara, bivši su časnici IDF-a. Izrael se na ljestvici država s najviše jednoroga (startupa vrijednih više od milijardu dolara) nalazi na visokom šestom mjestu s ukupno 44 jednoroga, od kojih se velik dio odnosi na obrambeni sektor. Kako smo već izvijestili, Izrael je prošle godine izvezao oružje u vrijednosti većoj od 14,7 milijardi dolara, uglavnom u EU (uključujući i Sloveniju), čime je, prema izraelskom ministarstvu obrane, postignuta rekordna razina te oružje čini čak 48 posto ukupnog izvoza.

Direktor obrambene tvrtke Valhalla Turrets Miloš Milosavljević rekao je da je izraelska obrambena industrija jedna od najvećih i najnaprednijih na svijetu te da joj ni Slovenci ni EU nisu potrebni. Radi se o vrlo zatvorenom i samodostatnom sustavu u kojem veliku ulogu igraju američka potpora i partnerstvo, dodao je.

 

Iran: pogubna cijena nuklearnog programa i terorizma

S druge strane, iransko je gospodarstvo teško oslabljeno. Umjesto ulaganja u konkurentnost, inovacije, visoku tehnologiju i zelenu tranziciju, kao što to čine druge države Perzijskog zaljeva, Iran sredstva usmjerava u razvoj svojeg nuklearnog programa. "Iran je dosad u obogaćivanje uranija, što je tehnološki iznimno složen proces, uložio pet bilijuna dolara", navodi stručnjak za obrambenu ekonomiju i predavač na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani Erik Kopač.

Više od godinu i pol sukoba s Izraelom putem proiranskih skupina Hamasa i Hezbollaha, koje čine tzv. osovinu otpora, dodatno je iscrpilo iransko gospodarstvo. Radi se o terorističkim organizacijama kojima islamistički režim u namjeri da "održi instrument zastrašivanja" protiv Izraela "dodjeljuje značajna financijska sredstva", tvrdi stručnjak Šterbenc.

"Iran je pod zapadnim sankcijama od 1979. godine", objašnjava stručnjak razloge lošeg gospodarskog stanja u zemlji te dodaje da prosvjednici protiv režima često ističu kako bi vlast trebala novac umjesto na "os otpora" trošiti unutar zemlje, za bolje uvjete života građana. Smatra da Iran ne želi produbljivanje sukoba s Izraelom, već "regionalnu stabilnost kako bi poboljšao ekonomski položaj", i to kroz dogovor s SAD-om o ograničavanju obogaćivanja uranija u zamjenu za ublažavanje sankcija koje je dodatno pooštrio bivši predsjednik Donald Trump u sklopu politike "maksimalnog pritiska".

 

Stežuća inflacija i Trumpov pritisak

Jedan od najtvrdokornijih makroekonomskih izazova koji već dva desetljeća pogađa iransko gospodarstvo strukturalno je ukorijenjena visoka inflacija. Trenutno iznosi oko 30 posto, dok je lani bila za deset postotnih bodova viša. Islamska Republika je 2023. ostvarila realni rast BDP-a od pet posto, ali pod novim valom sankcija gospodarstvo se brzo hladi. Međunarodni monetarni fond za 2025. prognozira rast od svega 0,3 posto, a za 2024. još nema službenih podataka, no procjene se kreću oko tri posto.

Nedostatak reformi, neodrživa fiskalna politika i raširena korupcija povećavaju udio siromašnog stanovništva, koje prema nekim podacima čini gotovo 40 posto populacije. "Iransko je gospodarstvo premalo diverzificirano, plitko i vrlo pojednostavljeno, zbog čega je manje otporno na izraelske napade", upozorava ekonomist Spruk. Predsjednik Masoud Pezeškian izjavio je prošle godine uoči izbora: "Živimo u društvu u kojem mnogi prose na ulicama", te dodao da nijedna vlast u povijesti nije uspijevala djelovati "u kavezu", misleći pritom na sankcije.

Pad tečaja rijala ove je godine ponovno oživio napuštene ideje o zamjeni valute. Planirana valutna reforma s uvođenjem tomana bila bi više psihološke prirode jer bi se njome iz rijala jednostavno izbacile četiri nule, a realna vrijednost ostala bi ista. Trumpova politika maksimalnog pritiska zamrznula je 90 posto iranskih deviznih rezervi u inozemstvu u vrijednosti od 120 milijardi dolara.

Ekonomija ovisna o nafti u rukama vojnih elita

Glavni izvor državnih prihoda ostaje trgovina naftom i plinom, zbog čega mnogi sumnjaju da će Iran posegnuti za "nuklearnom ekonomskom opcijom" zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Obrambeni analitičar Klemen Grošelj navodi da bi takav potez sukob pretvorio u globalni, kao što se dogodilo 1980-ih tijekom tzv. naftnog rata. Tilen Šarlah iz analitičke kuće Acex smatra da je naftno tržište relativno dobro izolirano od izraelsko-iranskog sukoba: "Ako ne dođe do ozbiljnih poremećaja u Hormuzu, makroekonomski faktori će opet igrati glavnu ulogu." Dodaje kako je globalna ponuda dostatna, zalihe rastu, a industrijska potražnja je slaba.

Po njegovom mišljenju, trenutačni porast cijena nafte, od čega Iran posredno profitira, prolazan je. Iran je 2023. proizvodio oko 3,6 milijuna barela nafte dnevno, što mu je prema procjenama MMF-a donijelo 36 milijardi dolara prihoda od izvoza. No Fond predviđa da će proizvodnja 2025. pasti za 300 tisuća barela dnevno, što će utjecati na prihode u devizama. Zbog ograničenja prodaje nafte cvate siva ekonomija te 90 posto izvoza ide Kini za snižene cijene putem zaobilaznih kanala.

Kao i u Izraelu, i u Iranu vojska, točnije političko krilo IRGC-a, ima izuzetno snažan utjecaj na gospodarstvo. IRGC kontrolira između 20 i 40 posto ekonomije, uključujući velike građevinske konglomerate i banke. "Iransko je gospodarstvo potpuno vertikalno integrirano i pod kontrolom državnih elita", objašnjava Spruk. IRGC već desetljećima upravlja građevinskim gigantom Khatam al-Anbiya, vrijednim 50 milijardi dolara, koji ima više od 1,2 tisuće građevinskih ugovora te stvara znatne prihode za iranske oružane snage, navodi organizacija Rand.

Šterbenc kao ilustrativan primjer navodi i irački građevinski konglomerat Muhandis, koji su sa suglasnošću vlade Mohameda Al Sudanija osnovale proiranske šiitske stranke kako bi milijarde dolara iz iračkog proračuna usmjerile prema vlastitim paravojnim skupinama.

Kriptorat

Isprepletenost iranskog gospodarstva i politike predstavlja dodatnu slabost koju Izraelci vješto iskorištavaju. Prošle srijede izraelski su mediji izvijestili da su hakeri ukrali 48 milijuna dolara u kriptovalutama od iranske banke Sepah, koja je u vlasništvu IRGC-a. Kriptovalute su još jedan izvor financiranja iranske "osi otpora", pa se sukob vodi i na području kibernetičkog ratovanja. Nekoliko dana kasnije izraelske hakerske skupine napale su najveću iransku kriptoburzu Nobitex i Iranu nanijele gubitke u visini većoj od 81,7 milijuna dolara.

Spruk je jasan u vezi s ishodom gospodarskog rata: "Kad se gleda pad BDP-a, šteta u industrijskoj proizvodnji i pad stranih investicija, taj rat za Iran znači tri do četiri puta veću štetu nego za Izrael."