Posljednjih tjedana, trgovci u stanovitoj londonskoj brokerskoj tvrtki pretražuju financijski svijet u potrazi za imovinom koja je protekle tri godine bila gotovo nedodirljiva: ruskim dugom. Jure kako bi pronašli vlasnike obveznica denominiranih u dolarima koje je izdao Gazprom u želji da ispuni potražnju obiteljskih ureda na Bliskom istoku.
Ubrzo su otkrili kako vlasnici obveznica ruskog energetskog giganta ili ne žele prodavati ili traže značajno više cijene, kažu dva trgovca koji su odlučili progovoriti pod uvjetom da njihova, kao i ime tvrtke, ostanu tajna zbog osjetljivosti transakcija. Ta kombinacija ograničene ponude i sve snažnije potražnje pomogla je spustiti prinose na ruske obveznice denominirane u dolarima i eurima za oko pet postotnih bodova u veljači, procjenjuje jedan od njih.
Te su transakcije među najjasnijim znakovima da se investitori potiho klade da će pokušaji američkog predsjednika Donalda Trumpa da postigne dogovor s Moskvom za prekid rata u Ukrajini s vremenom dovesti do povratka Rusije na globalna financijska tržišta. Kupci se klade da bi vrijednost duboko sniženih vrijednosnih papira mogla otići u nebo ako se ukinu sankcije uvedene Rusiji nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Investitori "shvaćaju da će ti popusti nestati čim dođe do zatopljenja odnosa", kaže Iskander Lutsko, čelnik istraživanja i upravljanja portfeljima u Istar Capitalu, investicijskoj tvrtki koja upravlja s oko milijardu dolara imovine.
Upravitelji novcem također kažu kako im prilaze timovi za prodaju s Wall Streeta i procjenjuju njihov interes za klađenje na rubalj putem nepostojećih forward ugovora, tj. derivata koji, budući da ne uključuju fizičku rusku imovinu ili pojedinca, nisu podložni sankcijama. Ruska valuta je od početka godine porasla 13 posto u odnosu na dolar, pokazuju podaci ruske središnje banke.
Među bankama koje se ponašaju kao brokeri kako bi ispunile sve veću potražnju investitora za trgovanjem imovinom povezanom s Rusijom nalaze se i Goldman Sachs i JPMorgan Chase, kažu izvori upućeni u zbivanja.
"Odvija se agresivna potraga za vrijednosnicama ruskih izdavača diljem svijeta", kaže Jevgenij Kogan, investicijski bankar iz Moskve koji upravlja vlastitom savjetničkom tvrtkom. "Investitori općenito pitaju koliko brzo mogu ući na rusko tržište."
Obje strane te oklade ogromno su geopolitičko kockanje. Na kocki u potencijalnoj rehabilitaciji Rusije stotine su milijardi dolara vrijedne prilike za investiciju i trgovinu koje bi se mogle osloboditi uklanjanjem sankcija SAD-a i saveznika. Pokušaji ruskog predsjednika Vladimira Putina da Trumpa namami zajedničkim projektima SAD-a i Rusije samo dodaju ulje na vatru.
Ipak, rizika je nekoliko, od reputacijskih, ako investitor ili kompanija prerano pokuša osigurati veze sa zemljom odgovornom za najveći sukob u Europi od Drugog svjetskog rata, do pravnih, ako se sankcije ne ukinu ili kasnije ponovno budu uvedene. Početkom ožujka, Trump je upozorio kako "ozbiljno razmišlja" o uvođenju dodatnih bankovnih sankcija Rusiji dok se priprema na pregovore o prekidu sukoba.
Ipak, čak i ako Trumpu pođe za rukom da zasad prekine sukob, time neće nestati nestabilna, ozbiljno naoružana fronta, kao ni rizik od ponovnog raspirivanja sukoba ako Putin vidi priliku da u potpunosti slomi Ukrajinu ili ako Kijev pokuša vratiti kontrolu nad teritorijima pod ruskom okupacijom. U ovoj novoj eri nesigurnosti, Europa ubrzava planove oslobađanja čak 800 milijardi dolara potrošnje za obranu.
Ogromne prepreke
To ispipavanje terena za povratak ruske trgovine odvija se u izuzetno nestabilnom političkom okruženju. Američki predsjednik Trump od stupanja na vlast obećava kako će brzo prekinuti rat koji je započeo Putin, a iz temelja je izmijenio američke odnose s Ukrajinom i Rusijom. To je izazvalo oduševljenje u Moskvi, a užasnutost u Kijevu i njegovim europskim saveznicima.
U Kremlju su ostali iznenađeni intenzitetom Trumpovog odnosa s Putinom, kaže osoba upoznata sa situacijom. Moskvi najviše treba da SAD ukine barem neke restrikcije i olakša trgovanje u dolarima, kaže izvor koji nije želio biti imenovan. To bi pomoglo nadići sve veće poteškoće u inozemnim plaćanjima kroz koje ruski biznisi prolaze.
Na ruskom putu povratka stoje ogromne prepreke. Tri godine rata uništile su tri desetljeća produbljivanja odnosa sa Zapadom nakon raspada SSSR-a, koji su radikalno izmijenili rusko gospodarstvo. Sve veći jaz između SAD-a i Europe po pitanju obrane Ukrajine, što je posljedica Trumpovog odnosa s Putinom, prijeti najozbiljnijim narušavanjem odnosa još od Drugog svjetskog rata. Nije isključeno da će doći i do temeljite promjene globalne moći ako se Trump približi Putinu i kineskom predsjedniku Xi Jinpingu, što bi zaprijetilo NATO-u, osnovi obrane Zapada već 76 godina.
"Liberalni poredak temeljen na pravilima pod ozbiljnim je pritiskom", kaže Anna Borshchevskaya, viša suradnica u vošingtonskoj ustanovi Institute for Near East Policy. "Putin ima alternativnu viziju višepolarnog svijeta podijeljenog među nekoliko velikih sila, a te velike sile imaju sfere utjecaja u kojima se mogu ponašati kako god žele i proći nekažnjeno."
Takvo ponašanje oživljeno je kada je Trump u veljači održao prvi javni telefonski poziv nekog američkog predsjednika s Putinom, protiv kojeg je još uvijek aktivan nalog za uhićenje Međunarodnog kaznenog suda zbog optužbi za ratne zločine u Ukrajini, od početka invazije u veljači 2022. godine. Nekoliko dana nakon poziva, najviši američki i ruski dužnosnici održali su pregovore u Saudijskoj Arabiji, s ciljem obnove diplomatskih odnosa.
Rusija se drastično promijenila otkad je Putin naredio punu invaziju u kojoj je na objema stranama ubijeno ili ranjeno 1,2 milijuna ljudi. Ogromna državna potrošnja na vojsku i obrambena proizvodnja stvorili su ratnu ekonomiju, budući da su ruska očekivanja da će pobjedu ostvariti u samo nekoliko dana nestala uslijed žestokog otpora Ukrajine, potpomognutog milijardama dolara vojne pomoći SAD-a i NATO-ovih saveznika. Moskva ove godine namjerava povećati potrošnju za obranu na 13,2 bilijuna rubalja (148 milijardi dolara), odnosno doseći 6,2 posto BDP-a. Vlada očekuje kako će potrošnja na obranu i sigurnost činiti oko 40 posto ukupnih proračunskih izdataka za 2025. godinu.
Teže se vratiti nego što je bilo izaći
Usprkos toj enormnoj potrošnji, godine retorike iz Kremlja u kojoj su SAD i europske zemlje oslikavali kao "neprijateljske" i "toksične" znače da se Rusiji možda još uvijek ne žuri objeručke pozdraviti izravna inozemna ulaganja, kažu izvori bliski vladi.
Moskva je uvela iznimno stroge uvjete zapadnim multinacionalnim tvrtkama koje su napustile zemlju nakon početka rata. Prisilila ih je da prihvate oštra smanjenja vrijednosti imovine, a u nekim slučajevima zaplijenila je lokalne podružnice i potom omogućila njihovu prodaju kupcima koje je odobrio Kremlj, često povezanima s Putinovim saveznicima. Vlada bi mogla postaviti i uvjete za kompanije koje se žele vratiti, kaže izvor blizak vladi i tajkun povezan s Putinom. Državni odbor osnovan da omogući izlazak stranih kompanija iz Rusije nakon početka rata sada bi mogao dobiti zadatak odobravanja njihovog povratka na selektivnim temeljima, prema kriterijima gospodarske potrebe, razine investicije i načina na koji su napustili zemlju, kaže izvor blizak vladi.
"Bit će im se jednako teško vratiti kao što im je bilo teško otići", kaže Igor Jurgens, član odbora ruske udruge industrijalista i poduzetnika koja predstavlja velike tvrtke i bivši savjetnik Dmitrija Medvedeva tijekom njegovog predsjedničkog mandata od 2008. do 2012. godine. "Postojat će oštri uvjeti po pitanju lokalizacije i, što je još važnije, prijenosa tehnologije" za modernizaciju proizvodnje, dodao je.
"Potrajat će, ali pozitivna gospodarska suradnja u različitim sektorima vratit će se, korak po korak", napisao je na X-u Kiril Dmitrijev, čelnik ruskog državnog investicijskog fonda i posebni Putinov izaslanik za međunarodne gospodarske odnose. Putin je upravo njemu dao zadatak da promovira zajedničke projekte s SAD-om u sklopu ruskih napora da osiguraju povoljne uvjete u dogovoru s Trumpom za prestanak rata.
Američki i ruski dužnosnici već su počeli razgovarati o potencijalnoj gospodarskoj suradnji na Arktiku, uključujući istraživanje prirodnih resursa i trgovinskih ruta. Dmitrijev je iznio i ideju o zajedničkoj misiji na Mars, zajedno sa Saudijskom Arabijom, dok je Putin ponudio suradnju s "našim američkim partnerima" po pitanju vađenja ruskih rijetkih metala, rekavši kako Rusija ima "nekoliko puta više takvih resursa od Ukrajine".
Trump je novinarima rekao kako bi "želio kupovati minerale na ruskom teritoriju", iako istovremeno govori o mogućnosti dogovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o eksploataciji ukrajinskih prirodnih resursa. "Odlično bi bilo da dođemo do dogovora – odlično bi bilo i za Rusiju, jer tamo možemo također surađivati", dodao je.
Zamrznuta imovina
Tisuće tvrtki, državnih tijela, tajkuna i političara, uključujući Putina i većinu njegovih najviših dužnosnika, zasad ostaju pod sankcijama koje su SAD i njegovi saveznici uveli nakon invazije. Oko 300 milijardi dolara ruskih sredstava središnje banke, uglavnom u Europi, zamrznuli su SAD, Europska unija i drugi saveznici G-7. Sankcijama protiv bogatih Rusa zamrznuto je dodatnih 58 milijardi dolara imovine, uključujući kuće, jahte i privatne avione, kažu procjene američkog ministarstva financija.
Putin je tajkunima jasno dao do znanja da neće lobirati u njihovo ime za uklanjanje individualnih sankcija, kažu dvije osobe upoznate sa situacijom. Može mu čak odgovarati da ograničenja ostanu kako bi milijarderi bili prisiljeni ulagati kod kuće, dodao je jedan od njih.
Međutim, Zapad nikad nije uspio potpuno izolirati rusku ekonomiju, koja je čak i proširila svoje tržište. Mnoge kompanije koje se bave sirovinama, uključujući one u metalurgiji, gnojivima i poljoprivrednim proizvodima, izbjegle su sankcije zbog straha od poremećaja globalne ekonomije, a Moskva je oslabila ograničenje od 60 dolara po barelu na uvoz nafte koje su uvele zemlje G-7 tako što je isporučivala sirovu naftu s pomoću tajne flote tankera. Kao znak da režim sankcija na izvoz nafte možda već sad počinje slabjeti, tokovi nafte iz svih ruskih luka u četiri tjedna do 9. ožujka porasli su za oko 300 tisuća barela dnevno, što je najveći porast od siječnja 2023.
Kada je EU zatvorio vrata za 258 milijardi eura trgovine, odnosno najveće rusko predratno tržište, i tako poremetio energetsku trgovinu, uključujući plin koji je zadovoljavao gotovo 40 posto potražnje EU-a 2021., Kremlj se okrenuo prema Istoku.
Kina je pružila Rusiji ekonomsku podršku: bilateralna trgovina naglo je porasla, oslabivši utjecaj sankcija. Trgovina između Rusije i Kine porasla je za dvije trećine od 2021. do rekordnih 244,8 milijardi dolara u 2024., pokazuju carinski podaci u Pekingu. Kineske marke, uključujući proizvođače automobila, zamijenile su strane multinacionalne kompanije u Rusiji koje su se borile za napuštanje tog tržišta. Sve od Appleovih iPhoneova do luksuznih Bentleyja nastavilo se prodavati u Rusiji nakon što je vlada odobrila takozvane paralelne uvoze.
Neke ruske kompanije koje se bave sirovinama sada se brinu zbog prekomjerne ovisnosti o Kini i žele prodavati u SAD-u ako bi imale pristup, kažu dva menadžera iz sektora metalurgije. Međutim, čak i kad bi se europsko tržište, nekada najveći kupac ruskih metala, ponovno otvorilo, Kina i drugi azijski klijenti preveliki su da bi ih se napustilo, kažu izvori koji ne žele biti identificirani pri raspravi o problemima kupaca.
Moguće ukidanje sankcija moglo bi potencijalno dodatno produbiti jaz između pristupa EU-a i Washingtona.
Trump ima ovlasti da ukloni američke kazne protiv Rusije putem izvršnih akata. On može jednostavno potpisati naredbe za uklanjanje kazni s kompanija i pojedinaca, uključujući Putina, dok EU mora pregovarati o takvim odlukama među svojih 27 članica i možda neće biti tako otvoren za takve poteze. Međutim, Trump nema potpuno odriješene ruke. Bilo koji pokušaj uklanjanja nekih mjera koje je uvela administracija prethodnog predsjednika Bidena, uključujući sankcije protiv Gazproma i energetske kompanije Surgutneftegaz, pokrenuo bi 30-dnevni pregledni period i moguće glasovanje u Kongresu.
Trump također može povući multilateralne sankcije protiv Rusije koje je SAD uveo sa saveznicima. To bi oslabilo provedbu i dovelo do zbunjenosti među poslovnim subjektima koji moraju navigirati kroz mozaik ograničenja, posebno ako bi mjere UK-a i EU-a ostale na snazi.
"Sankcije možda neće biti odmah ukinute, ali će njihov duh nestati", rekao je Boris Titov, Putinov bivši poslovni pravobranitelj, a sada specijalni predstavnik Kremlja u međunarodnim organizacijama za održivi razvoj.
Neće biti lako ponovno usmjeriti rusko ratno gospodarstvo prema "stvarima koje su prioritet za zapadne ulagatelje", kaže Emily Ferris, viša istraživačka suradnica u Odjelu za međunarodne sigurnosne studije Kraljevskog instituta za sigurnosne studije u Londonu. "Kako da neki investitor sa Zapada bude siguran da se njegova ulaganja možda neće upotrijebiti za rat koji još nije završen ili za rusko vojno naoružanje?"
--Tekst dopunjen videom--