Donald Trump je svoj drugi mandat počeo s velikim promjenama, od unutrašnje do vanjske politike SAD-a. U prvih 30 dana mandata potpisao je 73 uredbe, od kojih je 68 implementirano.
Ukidanje DEI (engl. diversity, equity, inclusion) politika, prestanak cenzuriranja na društvenim mrežama (Executive Order 14149), povratak smrtne kazne (Executive Order 14164), ukidanje pozitivne diskriminacije (Executive Order 14173), zabrana promjene spola kod djece ispod 19 godina (Executive Order 14187) i mnoge druge izvršne naredbe, na koje predsjednik SAD-a ima pravo, imaju cilj da promjene dosadašnju društveno-političku matricu SAD-a.
Duboko je promijenio i ekonomska pravila prema kojima SAD funkcionira već desetljećima, u nekim slučajevima još od kraja Drugog svjetskog rata. S obzirom na to da je SAD najveća globalna ekonomska sila, te su promjene nužno bile vezane i uz geopolitiku. Ukidanje USAID-a (United States Agency for International Development), koji je Trump detektirao kao veliki gubitak novca, pogodilo je brojne zemlje u razvoju. Osnovan je DOGE (Department of Government Efficiency) kako bi se smanjio broj radnih mjesta u javnom sektoru SAD-a za koje Trump smatra da su nepotrebna ili štetna i u konačnici smanjili državni troškovi.
Najveći šok za svjetsku i američku ekonomiju najava je carina prema Kanadi, Meksiku, Kini i EU-u. No kolike će one biti i kada će točno biti implementirane velika je nepoznanica jer je Trump već nekoliko puta uvodio tarife da bi na kraju produžio rok uvođenja te davao posebne izuzetke proizvođačima automobila Stellantis, Ford i General Motors.
Nikome nije jasno kolike će te carine biti. Trump uvođenje carina brani argumentom da ostale države imaju veće carine za uvoz iz SAD-a nego obratno, u čemu je dobrim dijelom u pravu. Primjerice, EU na uvoz automobila iz SAD-a naplaćuje carinu od 10 posto, dok je carina za uvoz automobila iz EU-a u SAD 2,5 posto.
Meksiko je 2024. povećao carine na uvoz više od 500 proizvoda, od čega je SAD dobrim dijelom zbog ugovora o slobodnoj trgovini bio izuzet, ali je bilo jako štetno za američke kompanije jer američke automobilske kompanije imaju velike proizvodne pogone u Meksiku, odakle izvoze na tržište SAD-a. Njima su nove carine povećale troškove nabavka dijelova i sirovina, iako je sam SAD bio izuzet od većine carina. Upravo automobili i ostala prijevozna sredstva čine najveći dio izvoza iz Meksika u SAD.
No situacija nije toliko jednostavna. Carine se najčešće razlikuju od proizvoda do proizvoda, s brojnim izuzećima. Kao što spomenuti primjer carina Meksika pokazuje, država može biti izuzeta od carina neke države i opet osjetiti posljedice. Na primjeru američkih proizvođača automobila u Meksiku, rast troškova proizvodnje zbog carina kasnije je prebačen na kupce u SAD-u preko većih cijena automobila.
Pitanje carina nije jednostavno, to Trump ne razumije
Iako postoje elementi u kojima je Trump u pravu, način na koji je izabrao suočiti se s "nepoštenim trgovačkim praksama" krajnje je destruktivan. Otvoren je trgovački rat SAD-a ili je najavljeno njegovo otvaranje na četiri fronta: protiv Kanade, Meksika, Kine i EU-a.
Četiri jako različita aktera u svjetskoj trgovini i trgovini s SAD-om stavljena su u isti koš. To u konačnici stvara i konfuziju kod samog Trumpa, što je evidentno iz stalnih promjena oko toga koga, kada, što, koliko i kako će cariniti. Čak je i PDV, koji ima većina država na svijetu osim SAD-a (on ima slične poreze, kao porez na prodaju) okarakterizirao kao razlog za uvođenje carina, iako se PDV naplaćuje jednako na domaće i uvozne proizvode, pa nije diskriminatoran te ne funkcionira kao carina.
Carine mogu biti selektivne s obzirom na proizvod koji se carini i s obzirom na to iz koje se države carini. To je kompleksna šuma propisa, izuzetaka, preferencijalnih tretmana itd.
Zbog toga Svjetska banka računa ponderiranu srednju primijenjenu carinu. Tako se računa efektivna razina carina na ukupni uvoz s obzirom na udio pojedinog proizvoda u uvozu. Za primjer, udio automobila u ukupnom uvozu države može biti 10 posto, a carina na automobile 25 posto, pri čemu će se prosječna carina na ukupni uvoz biti manja od 25 posto, tj. carine na automobile, jer automobili čine samo 10 posto ukupne vrijednosti uvoza. Neki proizvodi se uopće ne carine, neki se carine visokim stopama, a neki umjerenim stopama, pa se tako određuje prosječna carina na uvoz s obzirom na udio pojedinih proizvoda u ukupnom uvozu.
U tom pogledu su Meksiko i Kina države koje imaju daleko veće carine od SAD-a, a Kanada i EU imaju niže. Ponderirana srednja primijenjena carina Meksika je 2022. bila 4,75 posto (danas je veća zbog povećanja carina 2024.), Kine 3,09 posto, SAD-a 1,49 posto, Kanade 1,37 posto, a EU-a 1,33 posto. Unatoč velikim razlikama, Trump Meksiko, Kinu, Kanadu i EU stavlja u isti koš.
Ekonomski pokazatelji u SAD-u pogoršavaju se
Očigledno je da Trump nema jasnu strategiju oko carina. Cilj je smanjivanje trgovinskog deficita SAD-a, a sredstvo su carine. Međutim, carine nisu monolitan pojam jer je unutar carinske politike širok spektar odluka o tome koje carine treba uvesti, kolike, na što i kome. Još uvijek Trump nije pokazao da zna točno kako upravljati trgovinskom politikom carina.
To stvara veliku nesigurnost, koja bi mogla dovesti do krize u cijelom svijetu, pa tako i u SAD-u. Podrška Trumpu nije jako visoka, kreće se oko 48 posto, ali ima veliku podršku republikanskog biračkog tijela. To bi se moglo promijeniti nagore ako Trump svojim politikama, primarno carinama, dovede to rasta inflacije i nove krize.
Burze pokazuju umjereni pesimizam. Indeks S&P 500 je u danima kada je Trump preuzeo drugi mandat postigao vrijednost od 6,1 tisuće bodova, zatim stagnirao mjesec dana, a od kraja veljače je u padu na manje od 5,6 tisuća bodova, 5 posto manje nego početkom godine. Sličnu putanju ima Nasdaq, u minusu više od devet posto od početka godine.
Zapošljavanje u SAD-u tijekom veljače blago je razočaralo s rastom od 151 tisuće više zaposlenih u odnosu na prethodni mjesec, manje od predviđenih 160 tisuća. No rast zaposlenih na manje od punog radnog vremena iz ekonomskih razloga, tj. onih koji bi htjeli raditi puno radno vrijeme, ali ne mogu pronaći takav posao, narastao je za 440 tisuća, na 4,9 milijuna. Taj veliki rast može se objasniti nesigurnošću poslodavaca u buduća ekonomska kretanja, zbog čega ne zapošljavaju na puno radno vrijeme.
I Trump priznaje da je možda izazvao krizu
Trump je nedvojbeno uveo veliki kaos po pitanju ekonomskih predikcija, ne samo zbog carina nego i zbog toga što je nemoguće odrediti kako će nova carinska politika na kraju izgledati. Odgađanja, mijenjanja carinskih stopa i izuzeća pokazuju manjak jasne strategije provođenja.
Konsenzus među ekonomistima je da carine neće koristiti ekonomiji SAD-a, pogotovo u kratkom roku. No Trump je spreman prihvatiti taj rizik. U intervjuu za Fox News nije zanijekao da bi mogla izbiti recesija u SAD-u ove godine, najavljujući "period tranzicije".
"Potrebno je malo vremena, ali mislim da bi trebalo biti sjajno za nas", ustvrdio je. No u to "malo vremena" bi zbog carina mogle rasti cijene i nezaposlenost. To će politički kazniti birači.
Sljedeći midterms, izbori na kojima će se glasovati za svih 435 mjesta u Zastupničkom domu i 33 od njih sto u Senatu, održavaju se krajem 2026. To je relativno daleko, ali ako recesija počne ove godine i traje do kraja 2026. birači će na biralištima kazniti republikanske kandidate i time oslabiti Trumpa. S obzirom na to da su demokrati potpuno pasivni i ne pokazuju da ga mogu sami politički poraziti, recesija koju će Trump nametnuti svojim politikama jedina je stvar koja mu može politički naštetiti.
.webp){kind=icon}
