Skoro šest mjeseci nakon što je Rusija izbačena iz većeg dijela globalnih finansija zbog invazije na Ukrajinu, samostalno osmišljava dvoslojni sistem odvojen od protivnika.
Plan koji proizilazi iz prijedloga Centralne banke i postepenog ukidanja lokalnih ograničenja će se fokusirati na mobilizaciju domaćeg kapitala, dok će se zadovoljiti jurisdikcije koje Rusija smatra prijateljskim.
Moskovska berza će od ponedjeljka omogućiti trgovanje dužničkim hartijama od vrijednosti za investitore iz zemalja koje se nisu pridružile sankcijama koje su uvele SAD i njihovi saveznici. Odlukom je okončan prekid koji je na snazi otkako je Rusija zatvorila svoja tržišta kako bi ograničila protok novca iz zemlje od kada je rat počeo krajem februara.
Ali nastavak se neće proširiti na klijente iz "neprijateljskih" zemalja, koji i dalje podliježu kontroli kapitala koja strancima zabranjuje prodaju ili naplatu lokalnih hartija od vrijednosti. Grupa - koja uključuje zemlje od članica Evropske unije do Kanade i Japana - činila je oko 90 odsto ukupnih portfolio investicija u Rusiju od prošle godine.
"U početku je bila potrebna kontrola kapitala kako bi se stabilizovala situacija", rekao je Christopher Granville, direktor za globalna politička istraživanja u TS Lombard u Londonu. "Ali sada je više stvar principa da se ne opuštamo dok su na snazi sankcije bez presedana sa Zapada."
Ovo je najnoviji primjer Rusije koja zauzima sve tvrđi stav razdvajanja prijatelja od neprijatelja.
Ovog mjeseca je predsjednik Vladimir Putin zabranio pojedinim stranim bankama i energetskim kompanijama izlazak iz poslovanja u zemlji. Druga je uredba omogućila ruskim zajmodavcima sa zamrznutom devizom da zaustave poslovanje s korporativnim klijentima u tim valutama. A ruski suvereni fond sada može ulagati u valute zemalja poput Kine, Indije i Turske, nakon što mu je blokirana kupovina evra i dolara.
"S obzirom na okolnosti, biće potrebno razviti trgovinske i finansijske odnose s onim zemljama koje su spremne to učiniti s Rusijom", rekao je Oleg Vyugin, bivši visoki funkcioner Centralne banke Rusije i Ministarstva finansija.
Finansije su se pojavile kao novi metod protiv Rusije gotovo odmah nakon što je Putin naredio svojoj vojsci da uđe u Ukrajinu 24. februara.
Kako bi kaznile Kremlj, strane vlade uvele su sankcije na trgovinu i finansije, zamrznule oko polovinu rezervi Centralne banke i isključile mnoge banke iz globalnog sistema SWIFT.
U nemogućnosti da interveniše kako bi odbranila rublju samo juanom i zlatom, Centralna banka uvela je kapitalne kontrole i druge hitne mjere kako bi smirila ulagače.
Novo normalno
Ali, sada kada se čini da su domaća tržišta prebrodila oluju, Rusija okreće novu stranicu.
Nedostatak prihoda od energenata i pad uvoza pomogli su da se rublja vrati, omogućavajući vlastima da povuku ograničenja na kontrolu kapitala. Prinosi na lokalne obveznice su se vratili na predratne nivoe.
Nejasno je kako će djelimično ponovno otvaranje domaćeg tržišta u ponedjeljak uticati na investitore iz neprijateljskih zemalja, koji namjeravaju da se oslobode duga u lokalnoj valuti. Moguće je da investitori prodaju svoje udjele, iako po niskim cijenama, kaže Viktor Szabo, menadžer fonda u Abrdnu u Londonu.
Dok se život vraća na tržište, vlasti promatraju kako finansijski sistem funkcioniše u nedostatku protivnika koji su činili više od polovine ruske trgovine prije rata i veliku većinu nerezidentnih udjela u obveznicama lokalne samouprave poznatim kao OFZ-ovi.
Kako bi se nosila s onim što je nazvala "vanrednom promjenom okolnosti", ruska Centralna banka objavila je javno izvještaj u kojem su iznesene brojne inovacije.
Pogled iznutra
Nosioci vlasti traže izvore finansiranja, plutajuće koncepte poput dobrotvornih obveznica i participacijskog finansiranja.
Drugi prijedlozi imaju za cilj odvratiti poduzeća od korištenja "toksičnih" valuta, a državne kompanije trebale bi pretvoriti svoje devizne rezerve u valute "prijateljskih" zemalja, prema Centralnoj banci.
"Okretanje finansijskog sistema vjerovatno će biti postepeno", rekla je Sofya Donets, ekonomistica Renaissance Capitala. "Ako se to dogodi naglo, biće to veliki potres za ekonomiju."
Ali, dok neki ulagači dobijaju veći pristup domaćim tržištima, to je također uvod u izazove koji dolaze.
Nerezidenti iz "prijateljskih" zemalja činili su samo od pet do 10 odsto inozemnih udjela u OFZ-ovima prije godinu dana, što je udio koji Vladimir Malinovskiy iz Otkritie Researcha naziva "beznačajnim".
"Ne radi se o omogućavanju više offshore trgovine", rekao je Abrdnov Szabo. "Više se radi o pokazivanju spremnosti da se vrati neki privid normalnosti."