Dok posmatrači svjetskih tržišta čekaju da američke Federalne rezerve (Fed) u srijedu odluče o daljnjem kretanju kamatnih stopa u toj zemlji, planeta bi možda uskoro mogla da se suoči sa novim ciklusom rasta cijena, koji bi poremetio planove centralnih bankara po pitanju obuzdavanja već ionako uporne inflacije.
Pojedini parametri koji prate globalne isporuke i sirovine u januaru su pokazali vidan skok. CRBI (engl. Commodity Research Bureau Index - indeks Biroa za istraživanje sirovina) za sve sirovine od početka godine porastao je za više od dva odsto, a indeks koji se odnosi na namirnice (engl. Commodity Research Bureau Foodstuffs Index) u istom periodu skočio je za 4,57 procenata.
Za oba parametra to znači povratak na nivoe iz prve polovine decembra, nakon što je praznični period donio hlađenje.
Stručnjaci upozoravaju na to da je rast podstaknut skokovima u sektoru energetike i metala, uslijed tenzija u Crvenom moru koje šire zabrinutost od nestašice i povećavaju potražnju.
Zbog napada Huta na brodove za koje tvrde da su povezani s Izraelom (mada su bili pogođeni i brodovi koji nisu imali direktne veze s Izraelom) u znak podrške Palestini, međunarodni prevoznici sa Crvenog mora preusmjerili su transport na trasu preko Rta dobre nade, što znači veće troškove za gorivo i osiguranje.
Kompozitni World Container Index - indeks koji očitava kretanja u domenu kontejnerskog transporta i koji se naširoko koristi kao referentna vrijednost za vozarine za glavne trgovačke rute koje spajaju Istok i Zapad - zabilježio je rast od skoro 140 odsto od 21. decembra.
Kako je Bloomberg nedavno prenio pozivajući se na izvještaj Oil Brokeragea, broj tankera koji se zbog aktivnosti Huta preusmjerava na duža putovanja porastao je na 100, to jeste skočio je za 45 odsto u odnosu na prošlu nedjelju (kompanija ih je 24. januara imala 69). Brodovi prevoze oko 56 miliona barela sirove nafte i naftnih derivata, navodi se u izvještaju. Isporuke čistih naftnih derivata - kao što je dizel gorivo - preko moreuza Bab el Mandeb u južnom dijelu Crvenog mora pale su na 625.000 barela dnevno prošle nedjelje, u poređenju s uobičajenih dva miliona, dodaje se.
Uveliko se spekuliše koliko daleko bi ove godine mogla da ode cijena crnog zlata, mada stvari dosad prolaze bez naftnih šokova. Adi Imširović, trgovac naftom, energetski konsultant i glavni istraživač Oxfordskog instituta za energetske studije ranije je za Bloomberg Adria TV izjavio da bi eskalacija dešavanja na Bliskom istoku mogla da dovede do cijene od 100 dolara za barel. Izvršni direktor brazilskog naftnog giganta Petroleo Brasileiro Jean Paul Prates iznio je tek nešto blažu procjenu ove nedjelje, kazavši da razbuktavanje napada u Crvenom moru može podići cijenu barela na više od 90 dolara.
Zasad bez naftnih šokova, ali značajan skok cijene ove godine mnogi vide kao sasvim moguć / Bloomberg
Međunarodni monetarni fond (MMF) u svom najnovijem izvještaju o svjetskim ekonomskim izgledima takođe među negativnim rizicima ističe nove skokove cijena sirovina uzrokovane pomenutim geopolitičkim šokovima i globalnim poremećajima u snabdijevanju, kao i trajniju inflaciju, koja bi mogla da primora centralne banke da kamate duže drže visokim.
Bolji uvid u to koliko se ovo odražava na potrošačke cijene daće predstojeći zvanični izvještaji za januar, a treba napomenuti da je decembar već donio blago ubrzanje inflacije u evrozoni i u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Tako su potrošačke cijene u evrozoni posljednjeg mjeseca prošle godine na međugodišnjem nivou porasle za 2,9 odsto u odnosu na 2,4 odsto u novembru. Američka godišnja inflacija ubrzala se krajem godine više od očekivanog, pa je indeks potrošačkih cijena u decembru iznosio 3,4 odsto, dok je u novembru bio 3,1 odsto.
"Otprilike 12 odsto svjetske trgovine prolazi kroz Suecki kanal, pa ne iznenađuje da pojačana nestabilnost u regionu Crvenog mora hrani zabrinutosti o ponovnom jačanju inflatornih pritisaka", naveo je ranije ovog mjeseca analitičar Bloomberg Adrije Ivan Odrčić. "S obzirom na to da izraelsko vojno i političko vodstvo ne razmatra trenutno smirivanje pritiska na Pojas Gaze, najizglednije je zadržavanje geopolitičke nestabilnosti. Pretočeno u inflatorna očekivanja, inflacija bi u takvom scenariju ove godine za veći dio Evrope trebalo da u prosjeku bude nešto viša, a pad prema priželjkivanih dva odsto inflacije u 2025. godini bio bi usporen."
Međutim, eksplozija inflacije prema dvocifrenim nivoima od prije nekoliko godina zasad nije osnovni scenario našeg analitičkog tima, zaključio je.
.webp){kind=icon}
