Do kraja 2024. godine, globalno gospodarstvo će, prema najnovijem izvješću Svjetske banke, zabilježiti najsporiji rast BDP-a u posljednjih 30 godina.
Iako se smanjio rizik od globalne recesije, zahvaljujući snazi američkog gospodarstva, geopolitičke napetosti stvaraju nove kratkoročne opasnosti za svjetsko gospodarstvo. U međuvremenu, srednjoročni izgledi za mnoga gospodarstva u razvoju su se pogoršali zbog usporavanja rasta u većim gospodarstvima, slabog globalnog trgovanja i najstrožih financijskih uvjeta u desetljećima.
Očekuje se da će rast globalne trgovine u 2024. godini biti samo polovica prosjeka iz desetljeća prije pandemije.
Projekcije ukazuju na usporavanje globalnog rasta treću godinu zaredom, s 2,6 posto prošle godine na 2,4 posto u 2024. godini. Gospodarstva u razvoju trebala bi rasti za samo 3,9 posto, što je više od jednog postotnog boda ispod prosjeka prošlog desetljeća.
"Bez značajne promjene smjera, 2020-e će biti zapamćene kao desetljeće propuštenih prilika," rekao je Indermit Gill, glavni ekonomist i potpredsjednik Svjetske banke. "Izgledi za rast u bliskoj budućnosti ostaju slabi, što mnoge zemlje u razvoju, posebice one najsiromašnije, ostavlja u zamci. Suočene su s paralizirajućim razinama duga i nesigurnim pristupom hrani za gotovo svaku treću osobu. To bi ometalo napredak na mnogim globalnim prioritetima. Ipak, postoje mogućnosti za promjenu situacije. Ovaj izvještaj nudi jasan put naprijed. Objašnjava kako se može postići transformacija ako vlade sada djeluju kako bi ubrzale ulaganja i ojačale okvire fiskalnih politika", dodao je.
Da bi se suočile s klimatskim promjenama i ostvarile druge ključne globalne razvojne ciljeve do 2030. godine, zemlje u razvoju trebat će ostvariti značajno povećanje ulaganja - oko 2,4 bilijuna dolara godišnje. Izvještaj pruža prvu globalnu analizu potrebnih koraka za generiranje održivog ulagačkog "booma", temeljenu na iskustvu 35 razvijenih i 69 gospodarstava u razvoju tijekom posljednjih 70 godina.
Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke, ističe da ulagački "boom" može transformirati gospodarstva u razvoju i pomoći im ubrzati energetsku tranziciju te postići širok spektar razvojnih ciljeva. Međutim, potrebno je provesti opsežne politike kako bi se poboljšali fiskalni i monetarni okviri, proširila prekogranična trgovina i financijski tokovi, poboljšalo ulagačko okruženje i ojačala kvaliteta institucija.
Izvještaj dodatno naglašava što bi dvije trećine zemalja u razvoju, osobito onih koje su izvoznici sirovina, trebale učiniti kako bi izbjegle cikluse velikog rasta i naglog pada. Preporučuje se stvaranje čvrstog fiskalnog okvira koji bi pomogao u discipliniranju vladinih izdataka, primjena fleksibilnih tečajeva valuta te izbjegavanje ograničenja na međunarodni kapitalni promet. Ove političke mjere mogle bi, u prosjeku, pomoći izvoznicima sirovina u zemljama u razvoju da povećaju svoj BDP po glavi stanovnika za otprilike jedan postotni bod svakih četiri do pet godina.