.webp){kind=icon}
Svjetska ekonomija je u protekloj godini bila na iskušenju kao rijetko kada prije uz inflaciju i najagresivnije monetarno stezanje u više desetljeća, ratove u Europi i Bliskom istoku, krizu s nekretninama u Kini i jačanje suparništva između Washingtona i Pekinga, što je tvrtke prisililo da razmotre pitanje sigurnosti i dobavnih pravaca.
Ipak, unatoč svim tim problemima, poslijepandemijski oporavak krenuo je. U SAD-u su potrošači nadmašili očekivanja i nastavili s potrošnjom navevši mnoge analitičare da loše prognoze zamijene onom mekog prizemljenja. U Kini su sve jača industrija električnih vozila i zdrava doza fiskalnih poticaja pomogli da rast bude blizu ciljane razine, a nova nada svjetske ekonomije, Indija, također je dala obol.
Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa globalni rast od 2,4 posto ove godine, za dlaku ispod prošlogodišnje razine. S dva rata koji se nastavljaju i oko 40 nacionalnih izbora, politička događanja imat će snažan utjecaj, pogotovo ako, primjerice, Donald Trump ponovno zasjedne u predsjedničku fotelju. No relativno pozitivne prognoze ponajprije mogu poremetiti ekonomski čimbenici među kojima ih se ističe pet.
Hoće li američki konzumenti pokleknuti?
Nakon uspješne 2023. očekuje se da će američko gospodarstvo doživjeti prizemljenje u idućih 12 mjeseci. Hoće li to biti recesija ili meko prizemljenje u velikoj mjeri ovisi o držanju tržišta rada. Dosad se ono dobro nosilo s rastom kamatne stope, no ove bi godine moglo doći do promjene premda su dužnosnici Feda naznačili da je ciklus monetarnog stezanja možda gotov.
Rast nezaposlenosti pogodio bi osobnu potrošnju na koju u SAD-u otpada dvije trećine bruto domaćeg proizvoda. Zadnje prognoze Feda ukazuju na to da bi nezaposlenost do kraja godine mogla narasti do 4,1 posto. Tržište rada će analitičari i javnost pažljivo motriti.
Može li Kina držati nekretninsku krizu pod kontrolom?
Drugo najveće svjetsko gospodarstvo nalazi se usred višegodišnjeg usporavanja, djelomično izazvanog udarom kineskog predsjednika Xi Jinpinga na špekulacije u sektoru nekretnina. Developeri su opterećeni velikim portfeljem stanova koji su prodani, a nikad izgrađeni. Prema procjeni japanske Nomure, oko 20 milijuna stanova je prodano, a njihovo dovršenje kasni ili pak izgradnja nije ni započela. Oni koji čekaju na svoje stanove sve su nestrpljiviji, što predstavlja i prijetnju za socijalni mir. Vodeći dužnosnici obvezali su se spriječiti val stečajeva developera koji bi ugušili bankarski sektor i vjerojatno osudili Kinu na japanski scenarij izgubljenog desetljeća u anemičnom rastu. Možda će se ove godine lagano kapanje vladinih preventivnih mjera pretvoriti u sveobuhvatno spašavanje sektora.
Kretanje stanja s izgrađenim i prodanim stanovima u Kini
Europski puž
Njemačka je ekonomija imala najslabiju izvedbu među najrazvijenijim gospodarstvima prošle godine. Visoke cijene energije i stezanje monetarne politike u kombinaciji sa slabljenjem globalne potražnje za njemačkim izvozom izazvali su blagi pad bruto domaćeg proizvoda.
Problemi ne manjkaju ni u ovoj godini, što uključuje učinke rata u Ukrajini, snažnu konkurenciju u automobilskoj industriji koju donose kineska električna vozila i čvršći nadzor vladine potrošnje. Industrija mora naći druge izvore energije nakon što više nema pristup jeftinom ruskom plinu, a i snaći se oko novih dobavnih pravaca kako SAD nastoji ograničiti kineski utjecaj u tom smislu. Indeks poslovnih očekivanja instituta Ifo dobar je pokazatelj toga stišava li se kriza ili produbljuje.
Rizičan japanski izlaz iz negativnih kamatnih stopa
Japanski desetljeće dug neuobičajeni eksperiment u monetarnoj politici bliži se zadnjem poglavlju. Veliki jaz između prinosa na japanske i američke vladine obveznice u studenome pomogao je gurnuti jen na najnižu razinu od ranih 1990-ih poguravši time cijene uvezenog goriva i hrane i nagrizajući kupovnu moć. Uz inflaciju koja lebdi iznad ciljane razine od dva posto već više od godinu i pol, guverner središnje banke Kazuo Ueda mogao bi napustiti zadnji globalni slučaj politike negativne kamatne stope.
No morat će kročiti oprezno. Već dugo japanski mirovinski fondovi, osiguravatelji, banke, pa čak i mali ulagači, polažu svoj novac u inozemnu imovinu kako bi ostvarili neki povrat, što Japan pretvara u vodeću kreditorsku zemlju. Ako japanske obveznice počnu nuditi bolji prinos, bilijuni jena bi se mogli vratiti kući i time izazvati značajan poremećaj na globalnim financijskim tržištima. Za Uedu, ako djeluje prebrzo, to bi moglo donijeti rizik od ubijanja već dugo željenog povratka na održiv rast cijena. Ako djeluje presporo, tržišta bi se mogla ohrabriti u testiranju odlučnosti središnje banke da zadrži razinu prinosa, a to pak donosi rizik od još snažnijeg pada vrijednosti jena.
Japanska neto imovina u inozemstvu (u bilijunima dolara)
Može li Indija odgovoriti očekivanjima?
Dok kineski rast usporava, ekonomisti gledaju prema Indiji kao mogućoj novoj uzdanici globalnog rasta. Velika su očekivanja, a izbori s kojima se suočava premijer Narendra Modi dodatni su izazov. Goldman Sachs predviđa da će povećana vladina potrošnja biti glavni pokretač rasta pred izbore, dok će privatne investicije imati glavnu riječ u drugoj polovici godine. No premda indijsko gospodarstvo raste brže od bilo koje druge vodeće svjetske ekonomije, nezaposlenost je u listopadu narasla na više od 10 posto, što je najviša razina u dvije godine. Nadalje, radna participacija žena je i dalje ukotvljena ispod 60 posto. Analitičari HSBC-a smatraju da čak i ako godišnji rast dosegne 7,5 posto u idućem desetljeću, stvorit će se tek oko 45 milijuna radnih mjesta od oko 70 milijuna koliko bi bilo potrebno sukladno dinamici kojom broj stanovnika raste.
