.webp){kind=icon}
Svjetski čelnici će se u decembru okupiti u Dubaiju na godišnjem skupu o pitanju klimatskih promjena (COP28), a među ključnim temama biće smanjivanje upotrebe fosilnih goriva, ako ne i potpuno postupno odricanje od te vrste energenata.
Među glavnim temama su i mehanizam za prilagođavanje ekstremnim vremenskim prilikama, trgovanje emisijama ugljenika i novi fond koji bi trebalo da služi za plaćanje gubitaka i štete prouzrokovane globalnim zagrijavanjem.
Ove je godine čovječanstvo ponovo bilo svjedok razarajućih učinaka klimatskih promjena na planeti. Ljetna sezona na sjevernoj polulopti bila je najtoplija globalno otkako se mjeri. U septembru je najmanje pet hiljada ljudi poginulo u Libiji u mediteranskoj oluji Daniel, dok je požar na havajskom ostrvu Maui ubio najmanje 115 osoba.
Kada se održava COP28
Skup počinje 30. novembra i predviđeno je da završi 12. decembra. Iako je predviđeno trajanje od dvije nedjelje, uobičajeno je da se produži za dan ili dva dok se delegacije natežu oko teksta zaključaka i završnog saopštenja.
Gdje se COP28 održava
Ove godine rotirajuće predsjedavanje imaju Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), a skup će se održati na prostoru Expo Cityja u Dubaiju. Premda je bilo negodovanja kada je jedan od najvećih proizvođača nafte na svijetu izabran za domaćina, UAE ističe da je u dobroj poziciji da uvjeri druge zemlje bogate naftom i gasom da ubrzaju smanjivanje emisija ugljenika.
Šta je COP28
To je godišnji skup gotovo 200 država, u organizaciji Ujedinjenih nacija, na kojem se razgovara o uklanjanju uzroka klimatskih promjena koje čovjek podstiče te o prilagođavanju na rast temperatura. Skup se održava 28 godina. Izvorna ideja prije gotovo tri decenije bila je stvaranje multilateralnog procesa u okviru kojeg će svako imati jednako pravo glasa o tome kako bi svijet na najbolji način smanjio emisije gasova staklene bašte. U stvarnosti, postoji tvrdi jaz između bogatih i siromašnih zemalja. Zemlje u razvoju ističu da su se razvijene zemlje u proteklih 100 godina obogatile stvaranjem industrija utemeljenih na fosilnim gorivima, te da bi trebalo da smiju da urade isto.
Proces COP ostvario je napredak u Parizu 2015. kada su se sve zemlje prvi put usaglasile da će osigurati da rast temperature ostane ispod dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba i postavile gornju granicu zagrijavanja na 1,5 stepeni. Da bi se to ostvarilo, emisije moraju doseći neto nultu tačku do sredine vijeka.
Premda je pariski dogovor bio ključni događaj, u njegovoj primjeni ima problema. Svaka zemlja članica bi morala da se obaveže na iskazivanje načina na koji doprinijeti cilju držanja rasta temperature pod kontrolom, ali ti planovi zasad se ne čine dovoljnim. Ove godine će prvi put biti napravljen njihov pregled, odnosno procjena napretka.
Koliko će ljudi učestvovati na skupu COP28
Očekuje se da će ovogodišnji samit biti najveći dosad s više od 70 hiljada ljudi. COP21 u Parizu i COP26 u Glazgovu 2021. imali su više od 40 hiljada registrovanih učesnika, dok ih je prošle godine u Egiptu bilo 33 hiljade.
Sultan Ahmed Al Jaber, predstavnik zemlje domaćina koji predsjedava skupu COP28
Ko može da učestvuje na skupu COP28
U središtu zbivanja su pregovarači, odnosno državni službenici iz 197 zemalja koji dvije nedjelje iza zatvorenih vrata razrađuju detalje sporazuma koji bi trebalo da dovede do akcija u pogledu klimatskih promjena. Često pregovarače prate ministri, a nekad i šefovi država kako bi pomogli postizanju dogovora. Konsenzus je ključan jer glas svake zemlje ima jednaku težinu bez obzira na veličinu.
Međutim, ne učestvuju samo predstavnici vlada. Predstavnici civilnog društva i poslovni ljudi takođe se pojavljuju kako bi se njihov glas čuo na marginama skupa. Naravno, na događaju je i mnogo novinara.
Zašto je COP28 važan
Ovo je prvi put od Pariskog sporazuma da će zemlje razmotriti postignut napredak. Odgovor već znamo. Ne napreduje se dovoljno brzo u smanjivanju emisija, odnosno ritmom koji je predviđen u Parizu. Taj će pregled vjerovatno stvoriti pritisak da se stvari ubrzaju.
Nakon skupa u Dubaiju, države će imati vremena do 2025. da podnesu nove nacionalne planove za borbu protiv klimatskih promjena, a to će stvarno pokazati ide li svijet u dobrom pravcu.
Neke bogate zemlje, posebno u Evropi, podstiču preuzimanje strožih obaveza do 2025. godine, kao što je prihvatanje odricanja od fosilnih goriva i zaustavljanja rasta emisija. To je vrlo upitno za neke zemlje u razvoju poput Indije, koje fosilna goriva vide kao ključna za rast njihovih ekonomija.
Ovogodišnji COP će biti ključan i za pitanje finansiranja. Bogate zemlje su ispunile obećanje da će prikupiti 100 milijardi dolara godišnje za pomoć siromašnim zemljama u suočavanju s najgorim posljedicama klimatskih promjena. No to je tek djelić novca u poređenju s 2,5 biliona dolara godišnje, koliko je potrebno do 2030. godine.
Pregovarači nastoje da postignu dogovor o novom kolektivnom cilju finansiranja borbe protiv klimatskih promjena nakon 2025. godine. Izvorno, od bogatih zemalja koje su odgovorne za najveći dio istorijskih emisija očekivalo se da uskoče, no sada zemlje poput Gane pozivaju da se to proširi i na druge velike ekonomije kao što je Kina, koja je najveći svjetski izvor gasova koji zagrijavaju Zemlju.
Prvih nekoliko dana skupa COP28 biće u znaku niza saopštenja svjetskih lidera o djelovanju protiv emisija metana iz fosilnih goriva, održivijoj proizvodnji hrane i poljoprivredi, te o utrostručenju kapaciteta pogona na obnovljive izvore. Očekuje se da zemlja domaćin najavi fond vrijedan više milijardi dolara za investicije u tehnologije koje pomažu da se ostvare klimatski ciljevi.
Može li COP28 biti neuspješan
Pravi je neuspjeh kada nakon dvije nedjelje sastanaka ne možete da postignete sporazum. To se dogodilo u Madridu 2019. kada učesnici nisu mogli da se dogovore o kompromisu u konačnom tekstu u više područja. I COP21 održan 2009. u Kopenhagenu takođe se smatra neuspjelim. Pregovarači nisu tada uspjeli da postignu obavezujući dogovor o smanjenju emisija gasova staklene bašte, koji je trebalo da zamijeni Protokol iz Kjota nakon njegovog isteka 2012. godine.
Ali čak i ako se postigne dogovor o konačnom tekstu, mnoge zemlje, a posebno male ostrvske države, to će vidjeti kao neuspjeh ako se ne dogovore o snažnijoj predanosti odricanju od fosilnih goriva i ograničavanju rasta globalnog zagrijavanja do 1,5 stepeni Celzijusa. Postoji rizik da ove godine predsjedavajući COP-a neće biti viđen dovoljno nepristrano da bi mogao da posreduje u postizanju dogovora.
Zasad izgleda da su najveći svjetski uzročnici emisija gasova staklene bašte raspoloženi za kompromis. Lideri Kine i SAD-a su se ovog mjeseca usaglasili da ubrzaju klimatsko djelovanje i da podupru globalne napore za utrostručenjem kapaciteta obnovljivih izvora do 2030. godine. U tom smislu nastojaće da ubrzaju izgradnju domaćih zelenih kapaciteta koji bi zamijenili ugljenik, naftu i gas, kao i da unaprijede saradnju u ograničavanju emisija azotnih oksida i metana, dva posebno opasna gasa staklene bašte.
Ko predsjedava skupom COP28
UAE je za tu ulogu imenovao Sultana Ahmeda Al Jabera, koji je na čelu tamošnje državne naftne komapnije Abu Dhabi National Oil Co. To je podstaklo mnogo zagovornika zaštite životne sredine da proglase upitnom njegovu nepristranost. Njegovi zagovornici ističu pak da je on i predsjednik državne kompanije Masdar, koja je posvećena obnovljivim izvorima i jedna je od najvećih svjetskih kompanija koja razvija solarne kapacitete.
