Indija je domaćin samita Grupe 20 u subotu i nedelju u Nju Delhiju. Očekuje se da će rat Rusije u Ukrajini zasjeniti skup. Američki predsjednik Joe Biden, premijer Velike Britanije Rishi Sunak i saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman su među prisutnima. Ruski predsjednik Vladimir Putin ne dolazi, a ne dolazi ni kineski predsjednik Xi Jinping, iako je poslao premijera Li Qiang.
1. Šta je G20 i po čemu se razlikuje od G7?
Oba foruma su rođena kao odgovor na ekonomska previranja. Lideri vodećih industrijalizovanih demokratija — Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Velike Britanije i SAD — prvi put su se sastali 1975. da bi razgovarali o koordinisanom odgovoru na prvu naftnu krizu. Kanada se pridružila 1976, čime je postala G7. (Klub je postao G8 1998. uz dodatak Rusije, ali je ta zemlja odbačena nakon što je pripojila ukrajinski region Krim 2014.) G20 je osnovan 1999. nakon azijske finansijske krize 1997-98. kao širi, neformalni forum za ministre finansija i guvernere centralnih banaka da razgovaraju o "ekonomskoj i finansijskoj stabilnosti". Od globalne finansijske krize 2008. godine, to je bio godišnji sastanak vladinih lidera. Ne postoji stalno osoblje ili sjedište ni za jedno ni za drugo, umjesto toga članovi se smjenjuju svake godine kao predsjednici i postavljaju prioritete. G7 se u suštini sastoji od SAD i ključnih saveznika, dok je G20 mnogo širi i uključuje originalne članice BRIKS-a. Tijelo zajedno predstavlja 85 odsto globalne ekonomske proizvodnje, 75 odsto međunarodne trgovine i dvije trećine svjetske populacije.
2. Koje zemlje su u G20?
To su: Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Južna Koreja, Turska, Velika Britanija i SAD, plus Evropska unija. U subotu su se zemlje G20 saglasile da Afričkoj uniji daju status stalnog članstva u potezu koji ima za cilj da kontinentu da jači glas o globalnim pitanjima.
3. Da li još neko prisustvuje?
Da. Pored članova grupe postoje i drugi pozvani koji učestvuju u brojnim sesijama. To uključuje manje-više stalne goste kao što je Španija i nacije koje predsjedavaju regionalnim blokovima kao što je Udruženje nacija jugoistočne Azije, kao i organizacije poput Međunarodnog monetarnog fonda. Drugi su izbor domaćina i obično odražavaju njihove regionalne ili strateške interese. Među ovogodišnjim pozvanima su i: Bangladeš, Egipat, Mauricijus, Nigerija, Oman, Singapur i Ujedinjeni Arapski Emirati.
4. Šta je na dnevnom redu samita G20?
Ekonomska pitanja, klimatske promjene i obrazovanje su redovne teme za diskusiju. Ostala pitanja odražavaju ono što je na vrhu globalne agende u godini održavanja samita, kao što je uticaj pandemije Kovid-19 ili ruski rat u Ukrajini. Više tačaka dnevnog reda i rezultata donosi zemlja domaćin. U slučaju Indije, to uključuje zauzimanje pristupa "usredsređenog na čovjeka" pitanjima poput klimatskih promjena i bezbjednosti hrane.
Bloomberg
5. Šta rat Rusije u Ukrajini znači za samit G20?
Ruska invazija na Ukrajinu dominirala je nedavnim samitima. To je otežalo postizanje sporazuma između članica grupe G7 i takozvanog Globalnog juga — zemalja koje se takođe opisuju kao zemlje u razvoju ili u nastajanju — o drugim pitanjima, s obzirom na različite poglede na rat Moskve. To je značilo da ministarski sastanci u nizu oblasti od trgovine do finansija nisu završeni zajedničkim izjavama kao što bi inače. Rat je takođe doveo do toga da se Putin, koji se suočava sa međunarodnom potjernicom, klonio samita i drugih međunarodnih sastanaka.
6. Znači neće biti zajedničke izjave na kraju samita?
Teško je reći. Na prošlogodišnjem G20 u Indoneziji, nacije su uspjele da se dogovore prilično kasno u toku dana oko saopštenja koje je osudilo rat, dijelom zahvaljujući podršci Kine oko izbora riječi. Ove godine će to biti teže zbog tenzija između Kine i Indije, kao i činjenice da Xi ne prisustvuje. Ako lideri ne uspiju da postignu konsenzus, to bi bilo prvi put od osnivanja grupe da bi se samit završio bez zajedničkog saopštenja. U tom slučaju, zemlja domaćin će dati izjavu predsjedavajućeg u kojoj sumira tačke oko kojih se zemlje slažu, kao i razlike.
7. Da li su odnosi Kine i Indije toliko loši?
Prilično. Tenzije su rasplamsale duž njihove himalajske granice od 2020. godine, kada je došlo do najgoreg izbijanja nasilja u posljednjih nekoliko decenija. Kina je u avgustu objavila zvaničnu mapu na kojoj je prikazano nekoliko spornih oblasti u blizini pod kineskom kontrolom, što je navelo indijskog visokog diplomatu, Subrahmanyama Jaishankara, da osudi "apsurdne tvrdnje Pekinga". Trgovinske i ekonomske tenzije su takođe nastajale, a Indija je preduzela mjere za zabranu kineskih aplikacija za pametne telefone i aktivno prigovarala investicije američkih kompanija koje žele da diverzifikuju svoje lance snabdijevanja dok političke tenzije sa Kinom rastu. Štaviše, obje nacije nastoje da budu glas tržišta u razvoju na globalnom jugu.
8. Koja su druga velika pitanja samita?
Pronalaženje sporazuma o dugu tržišta u razvoju pokazalo se problematičnim uoči samita i vjerovatno će tako i ostati, s Kinom i Indijom u sukobu i po tom pitanju. Razlike su se takođe pojavile između nacija G7 i šire grupe u vezi sa novim angažovanjem milijardi dolara za finansiranje zemalja u razvoju da ispune ciljeve koje podržavaju Ujedinjene nacije u svemu, od gladi i obrazovanja do čiste energije i klimatskih promjena.
.webp){kind=icon}
