Globalne cijene hrane 24 posto niže u odnosu na vrhunac iz 2022.

Globalne cijene hrane pale su u augustu za 2,1 posto preokrenuvši skok zabilježen prošli mjesec i gurnuvši FAO indeks cijena hrane 24 posto ispod vrhunca dosegnutog u martu 2022. Pale su globalne cijene mliječnih proizvoda, biljnih ulja, mesa i žitarica, dok su cijene šećera blago porasle.

Globalne cijene žitarica u augustu su pale za 0,7 posto u odnosu na juli i za 14,1 posto u odnosu na august 2022. Međunarodne cijene pšenice pale su za 3,8 posto, uglavnom odražavajući veću sezonsku dostupnost zbog žetve koja je u toku u nekoliko vodećih izvoznika na sjevernoj hemisferi. I međunarodne cijene krupnog žita u augustu su pale za 3,4 posto. Cijene kukuruza pale su sedmi mjesec zaredom, dosegnuvši najnižu vrijednost od septembra 2020. godine, poduprte obilnim globalnim zalihama iz rekordne žetve u Brazilu i početka žetve u Sjedinjenim Američkim Državama. FAO indeks cijena svih vrsta riže u augustu je porastao za 9,8 posto na mjesečnom nivou da bi dosegao 15-godišnji nominalni maksimum, odražavajući poremećaje u trgovini zabilježene nakon julske zabrane Indije na izvoz indica bijele riže.

Nakon kratkotrajnog povećanja u julu, u augustu su cijene biljnog ulja pale za 3,1 posto. Pad je odraz nižih svjetskih cijena ulja palme, suncokreta, soje i uljane repice. Najznačajniji pad od osam posto zabilježen je kod suncokretovog ulja zbog slabljenja uvozne potražnje koja se poklopila s obilnom ponudom velikih izvoznika.

Cijene mliječnih proizvoda su niže za četiri posto i bilježe svoj osmi uzastopni mjesečni pad te su 22,4 posto niže u poređenju s augustom prošle godine. U augustu su međunarodne cijene svih mliječnih proizvoda pale, pri čemu su najviše pale cijene punomasnog mlijeka u prahu, pod uticajem obilne ponude, posebno iz Okeanije usred sezonski rastuće proizvodnje, zajedno s usporavanjem tempa uvoza iz Kine, iako su količine uvoza ostale relativno visoke.

Meso je na mjesečnom nivou niže za tri posto, a na godišnjem za 5,4 posto. Međunarodne cijene svih vrsta mesa pale su u augustu, s najvećim padom zabilježenim za ovčje meso, uglavnom potaknuto povećanjem izvozne dostupnosti, uglavnom iz Australije, i slabijom potražnjom iz Kine. Svjetske cijene mesa peradi nastavile su padati u augustu, ponajviše potaknute obilnim zalihama, posebice iz Brazila, unatoč velikim kupovinama nekoliko vodećih uvoznika u istočnoj Aziji i na Bliskom istoku.

Hrana glavni pokretač inflacije

Šećer je na mjesečnom nivou poskupio za 1,3 posto, te je za 34,1 posto skuplji u odnosu na august 2022. Porast svjetskih cijena šećera uglavnom je potaknut povećanom zabrinutošću u vezi s uticajem vremenskog fenomena El Niño na izglede za globalnu proizvodnju. U Indiji su ispodprosječne kiše u augustu bile štetne za razvoj usjeva šećerne trske, dok se očekuje da će dugotrajni suhi vremenski uvjeti u Tajlandu negativno uticati na proizvodnju šećera 2023/24.

Cijene hrane u Bosni i Hercegovini su prema posljednjim statističkim podacima u julu pale za 0,9 posto, ali su i dalje 8,7 posto više nego u julu prošle godine. Hrana je i dalje glavni pokretač inflacije u svim zemljama Adria regiona, čije cijene u većini zemalja rastu dvostruko brže od ukupnih stopa.

Kako cijene energenata bilježe međugodišnji pad, u kategorijama energije i transporta pojavili su se deflatorni pritisci, što je stopu inflacije povuklo naniže, rekli su analitičari. "Predviđamo da će se ovaj efekt nastaviti, jer se cijene u okviru ovog segmenta prelivaju na druge kategorije. Glavni pokretač inflacije u svim zemljama Adria regiona je i dalje hrana, čije cijene u većini zemalja rastu dvostruko brže od ukupnih stopa.

Iako svjetske cijene hrane padaju, preovladavaju domaći faktori ponude, posebno ako imamo u vidu nepovoljne vremenske uslove za poljoprivredu", navodi se u posljednjem izvještaju analitičkog tima.

Vlada Federacije BiH je prošle sedmice donijela odluku kojom kao mjeru neposredne kontrole cijena propisuje utvrđivanje maksimalne visine marži u trgovini za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.

No, nije riječ o novoj odluci. Iste su se primjenjivale tokom pandemije COVID-19 te se razlike u cijenama nisu osjetile. Neće se osjetiti ni ovaj put jer vlada ne može ograničiti nabavne cijene. "U praksi se to ne dešava jer ova kriza kojoj svjedočimo posljednje dvije godine nije kriza marži, već kriza nabavnih cijena, odnosno inflacije", rekao je za naš medij ekonomista Admir Čavalić.