text size
Američki ministar finansija Scott Bessent saopštio je da su SAD i Kina postigle dogovor da na dva mjeseca produže trgovinsko primirje. Kineski predsjednik Xi Jinping doputovao je u srijedu u Ameriku u prvu državnu posjetu za 11 godina.
Xi i njegova supruga Peng Liyuan, proslavljeni sopran, sletjeli su u srijedu nešto prije 18.00 po lokalnom vremenu u vazduhoplovnu bazu Andrews nadomak Washingtona. Predsjednik SAD Donald Trump rukovao se sa bračnim parom, postavši prvi američki predsjednik u posljednjih šest decenija koji je dočekao stranog državnika na tom aerodromu, izuzimajući posjete pape.
Otprilike u isto vrijeme, Bessent je rekao da prošlogodišnji dogovor o smanjenju carina i ublažavanju pojedinih izvoznih ograničenja između SAD i Kine ističe 10. januara, što je datum koji Peking nije potvrdio. "Ne znam da li je moguće postići širi dogovor", rekao je Bessent za Fox News.
Kinesko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je ubrzo Xi-jevu izjavu. Kineski predsjednik je rekao da je uvjeren da će posjeta biti plodonosna.
Očekivanja da će doći do velikih pomaka nisu bila velika uoči samita. Iako produženje primirja donosi stabilnost do 2027. godine, ono je kraće od tri do šest mjeseci, koliko su pojedini američki zvaničnici ranije najavljivali. Tokom perioda produženja biće, međutim, održana dva samita svjetskih lidera u Šenženu i Miamiju kasnije ove godine, na kojima se očekuje da će se dvojica lidera ponovo sastati.
"Ovo daje tržištima određenu polaznu tačku za procjenu ishoda samita, ali istovremeno ostavlja prostor da Trump i Xi postignu dugoročniji dogovor", rekao je Scott Kennedy iz Centra za strateške i međunarodne studije. Međutim, dodao je da kraći rok sugeriše da SAD "još nisu zadovoljne kineskom ponudom u vezi sa rijetkim zemljama, a moguće i drugim pitanjima".
Pošto i dalje nije jasno da li će biti postignuto dugoročnije produženje, kineski referentni indeks CSI 300 pao je za 1,3 odsto do pauze za ručak u četvrtak. MSCI-jev indeks azijskih akcija oslabio je za čak 0,7 odsto, pod pritiskom ponovnog rasta cijena nafte i prinosa na američke obveznice.
Akcije kompanija koje pokušavaju da obezbijede alternativu lancu snabdijevanja rijetkim zemljama, kojim dominira Kina, pale su jer produženje primirja ostavlja više vremena za pregovore o snabdijevanju tim ključnim mineralima, neophodnim za većinu savremenih tehnologija. U Tokiju je Toyo Engineering Corp., koji razvija tehnologiju za izdvajanje rijetkih zemalja sa morskog dna, pao za oko osam odsto. Akcije australijske rudarske kompanije Lynas Rare Earths Ltd. pale su za čak pet odsto.
Primirje između Pekinga i Washingtona ugovoreno je prošle godine na samitu Trumpa i Xija u Busanu u Južnoj Koreji, a tokom njega je suspendovano uvođenje visokih carina, ograničenja izvoza rijetkih zemalja i visokih naknada za brodove izgrađene u Kini ili u vlasništvu kineskih kompanija koji uplovljavaju u američke luke.
Bessent je u srijedu za Fox News rekao da "neke obaveze sa kineske strane nisu potpuno ispunjene". Izvoz kineskih magneta od rijetkih zemalja, malih, ali veoma snažnih komponenti koje imaju široku primjenu u savremenoj proizvodnji, znatno je ispod nivoa pre trgovinskog primirja.
Bloomberg
Iako je Bessentova najava mogla da zasjeni ceremoniju dočeka Xi-ja, njen značaj je već bio umanjen zbog slabije medijske pažnje u SAD.
Nijedna od pet televizijskih mreža sa pristupom posebnim događajima u Bijeloj kući nije prenosila ceremoniju dočeka, nakon što je Trump zabranio pristup trima novinskim kućama predsjedničkoj rezidenciji. Taj potez, koji je predsjednik obrazložio kritikama na račun njihovog izvještavanja, zadire u srž zaštite slobode medija koju garantuje Prvi amandman američkog Ustava. Američki gledaoci su zato za prenos uživo morali da se oslone na društvene mreže ili video-prenose konzervativnih medija.
Nasuprot tome, kineski državni mediji prenosili su uživo kako Trump lično dočekuje Xija, za publiku širom svijeta.
"Bio je to sjajan doček", rekao je Trump novinarima u srijedu uveče po povratku u Bijelu kuću. "Uspješno smo razgovarali o različitim pitanjima. Nećemo ulaziti u detalje, uskoro ćete o tome čitati."
Predsjednici se po pravilu sastaju sa stranim državnicima u Bijeloj kući, gdje se održava formalna ceremonija dočeka, dok je Trump, prema dostupnim podacima, prvi predsjednik u skorijoj istoriji koji je kineskog lidera dočekao direktno na pisti. Odstupanje od protokola pruža Pekingu priliku da domaćoj publici predstavi Kinu kao ravnopravnog partnera SAD.
"Izuzetno je što Trump ulaže toliko napora da ukaže ovakvu vrstu poštovanja glavnom geopolitičkom rivalu SAD", rekao je Jonathan Czin, koji je tokom administracije Joea Bidena bio direktor za Kinu u Savjetu za nacionalnu bezbjednost, a sada radi u institutu Brookings. "Nije jasno šta, ako išta, Trump zauzvrat dobija od Xija za sve ove gestove."
Trump će u četvrtak ujutru dočekati kineskog lidera u Bijeloj kući, gdje će biti održana državna ceremonija dočeka, navodi se u američkom protokolu.
Bloomberg
Xi dolazi u Washington nakon što je Kina prošle godine, koristeći dominantnu poziciju u snabdijevanju rijetkim zemljama, izdejstvovala ustupke od Trumpa tokom trgovinskog rata i uvođenja carina. Američki predsjednik, s druge strane, želi da postigne dogovore o kupovini poljoprivrednih proizvoda i aviona, kao i da uspostavi kanal komunikacije o vještačkoj inteligenciji.
Između dvije sile i dalje postoje duboke nesuglasice o pitanjima poput trgovine, Tajvana i trke u razvoju vještačke inteligencije. Od Xija se više ne očekuje da povede delegaciju kineskih poslovnih lidera, što smanjuje izglede za velike poslovne dogovore kakve Trump priželjkuje.
Dok je Xi slijetao u Washington, Bloomberg News je objavio da je kineska vlada preuzela potencijalno osjetljive dijelove za borbene avione F-35, koji su pod nerazjašnjenim okolnostima preusmjereni u Hongkong.
Protokol na aerodromu
Posljednji put kada je američki predsjednik na vazduhoplovnoj bazi Andrews dočekao nekog stranog lidera, osim pape, bilo je 1962. godine, kada je John F. Kennedy dočekao tadašnjeg britanskog premijera Harolda Macmillana, čija je zemlja dugogodišnji saveznik SAD i koja se borila zajedno sa Amerikom u dva svjetska rata. Bolje poređenje možda predstavlja doček koji je Dwight D. Eisenhower 1959. godine priredio sovjetskom lideru Nikiti Hruščovu tokom Hladnog rata.
Kada je Trump u maju posjetio Peking, na aerodromu ga je dočekao kineski potpredsjednik Han Zheng, uz počasnu vojnu gardu i stotine djece sa zastavicama. Sljedećeg dana Xi ga je čekao ispred Velike dvorane naroda, nedaleko od Trga Tjenanmen.
"Meni ovo djeluje kao jasan primjer da Bijela kuća odstupa od ustaljenog protokola kako bi samit započela snažnim gestom poštovanja prema Xi Jinpingu i time postavila ton susreta", rekao je Joseph Torigian, stručnjak za Kinu na Američkom univerzitetu u Washingtonu i autor biografije Xi Jinpingovog oca. "To je u skladu sa stavom predsjednika Trumpa da se veliki dio međunarodne politike zasniva na ličnim odnosima."
Uprkos svečanoj atmosferi, i dalje postoje značajne prepreke za postizanje šireg trgovinskog dogovora. Kratko produženje primirja sugeriše da je cilj prije smirivanje tenzija nego rješavanje dubljih sporova, rekao je Adam Farrar iz Bloomberg Economicsa.
"Sada je pitanje da li dodatno vrijeme može da dovede do suštinskog i predvidivog dugoročnog dogovora kome se tržišta nadaju", dodao je.
.webp){kind=icon}
