Sedmicu smo započeli pregledom i značajem poslovanja jednog od najutjecajnijih poduzetnika iz Bosne i Hercegovine (BiH) Rusmira Hrvića, osnivača industrijskog giganta AS Group, koji zapošljava više od 2.500 ljudi i ostvaruje godišnje prihode od 300 miliona KM.
Grupacija izvozi proizvode u desetke zemalja u sektorima prehrambene i tekstilne industrije kroz 17 brendova/kompanija. Među akviziranim kompanijama su Agrokomerc, Vispak, Klas, Oaza, Svjetlostkomerc, Napredak, Solana Tuzla, Fortitudo i drugi. U sklopu posljednje značajne transakcije, Hrvić je preko kompanije UPI Star iz Sarajeva kupio konditorsko poslovanje slovenske kompanije Žito, koja je dio Podravke, uključujući brendove Šumi i Gorenjka, u vrijednosti od 8,6 miliona eura.
Nezaobilazna tema kojom se i dalje bavimo jeste neradna nedjelja koja i dalje izaziva različite reakcije javnosti. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević najavljuje novi model, po ugledu na Sloveniju, gdje vlasnici malih trgovina mogu raditi nedjeljom, ali bez angažiranja zaposlenih.
Prema najnovijem prijedlogu, samostalne trgovine do 200 kvadrata mogle bi biti otvorene, ali isključivo uz rad samih vlasnika ili članova njihovih porodica.
Profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Ljiljan Veselinović smatra da slovenski model predstavlja kompromisno rješenje koje pokušava uskladiti zaštitu radnika s očuvanjem poslovne aktivnosti malih trgovaca. "Potrebna je detaljna studija, primjera radi, vidjeti kakav bi trend bio da nismo uveli zabranu rada nedjeljom, na bazi npr. historijskih podataka, i onda to uporediti sa sadašnjim stanjem, kontrolirano za sve druge varijable", navodi Veselinović, te dodaje da bi razlika između projektirane i stvarne zaposlenosti dala realnu sliku utjecaja ove mjere.
Zanimanje konobara sve se manje doživljava kao ozbiljna profesija
Problem koji prati BiH, ali i regiju jeste nedostatak radne snage, posebno u ugostiteljstvu. Ugostiteljstvo se već godinama nalazi pri dnu ljestvice kada je riječ o zaradama prema podacima Agencije za statistiku BiH, u ovoj djelatnosti prosječna neto plata iznosi tek oko 700-800 KM, što je znatno ispod državnog prosjeka od 1.590 KM i čak ispod zakonom propisane minimalne plate u Federaciji BiH, koja za 2025. iznosi 1.000 KM. U takvom okruženju teško je govoriti o dugoročnom razvoju kadrova, kvalitetu usluge ili profesionalizaciji sektora.
Upravo zbog toga Neven Tuševljak, ugostitelj s dugogodišnjim iskustvom, pokrenuo je agenciju ProGastro Solutions. Njegova misija nije samo edukacija domaćeg osoblja, već i mijenjanje percepcije o ugostiteljstvu, vraćanje dostojanstva profesiji i postavljanje jasnih pravila i standarda.
Depositphotos
Posebno zanimljiva je tema utjecaja influencera kako na publiku tako i na brendove. Ova tema će se sigurno u nekoliko navrata naći na našem portalu kao važna poveznica ekonomskog utjecaja. Poseban osvrt smo napravili na mikroinfluencere koji su kreatori sadržaja na društvenim mrežama, s brojem pratilaca koji se uglavnom kreće između deset hiljada i 50 hiljada po platformi. Ova definicija se može proširiti i na nanoinfluencere, koji imaju između hiljadu i deset hiljada pratilaca.
Sarajevo spada među gradove s visokim price‑to‑rent omjerom
S obzirom na konstantan rast cijena kvadrata stanova, nerijetko se dolazi u situaciju razmišljanja o tome šta je isplativije - kupiti ili unajmiti nekretninu/stan. U našem članku smo obradili i ovaj segment s osvrtom na glavni grad. Na dinamičnom tržištu poput Sarajeva, odgovor nije uvijek jednostavan. Iako je emocionalna privlačnost vlasništva nad nekretninom jaka, finansijska analiza može pomoći da ovisno o životnim okolnostima i planovima za budućnost donesete pravu odluku.
Emir Kulovac iz agencije TIM nekretnine za Bloomberg Adriju kaže da, iako cijene u Sarajevu neprestano rastu, tržište najma ipak nudi veću fleksibilnost. Prosječna mjesečna najamnina za stan s jednom spavaćom sobom u centru grada iznosi oko 650 KM, dok prosječna cijena za trosoban stan (dvije spavaće sobe) iznosi 900 KM.
Depositphotos
Za naš portal napravio je i presjek troškova kupovine hipotekarnim kreditom u odnosu na unajmljivanje. Kao primjer kupovine navodi stan od 250.000 KM uz varijabilnu kamatu od četiri posto na 25 godina, što znači mjesečnu ratu od oko 1.300 KM i ukupno 145.000 KM plaćenih kamata, ne računajući poreze, osiguranje i održavanje. Najam istog stana košta 650-700 KM mjesečno, uz početni trošak depozita i prve kirije.
ASA Banka preuzela BamCard
Nezaobilazan bankarski sektor ovaj put ispratili smo kroz informaciju da je ASA Banka Sarajevo kupila udio koji je u BamCardu imao akcionar iz Luksemburga i time postala skoro stopostotni vlasnik.
Podsjećanja radi, BamCard Sarajevo je društvo za kartično poslovanje koje nudi rješenja finansijskim institucijama za plaćanje i kliring. BamCard je lani zabilježio rast prihoda iz ugovora s kupcima, ali i rast poslovnih rashoda. Dobit iz redovnog poslovanja prije oporezivanja povećali su sa 500 hiljada na više od 780 hiljada maraka.
Obradili smo i informaciju da je direktor Cibone kupio dionice Sarajevske berze (SASE). SASE, iako neprofitabilna berza, zabilježila je prošle sedmice pomake u poslovanju i postala je poželjna za investitora iz regije. White Bridge Asset management iz Hrvatske je na vanrednoj aukciji kupio 322 dionice SASE, koje je platio nešto više od 100 hiljada maraka. Vlasnik White Bridge Asset managementa je Tomislav Šerić, sadašnji direktor košarkaškog kluba Cibona i bivši direktor Hrvatske Elektroprivrede (HEP).
I kreditni rejting BiH - 'B+/B' sa stabilnim izgledima - potvrdila je protekle sedmice međunarodna agencija S&P (Standard and Poor's) Global. Ponovo je naglašeno kompleksno državno i institucionalno uređenje u BiH iz kojeg proističu i stalne prijetnje da će se Republika Srpska otcijepiti od BiH, a što u S&P smatraju da se neće desiti.
Trump carine Indiji povećao na 50 posto
Na svjetskom nivou Trump nastavlja svoju turbulentnu kampanju za preoblikovanje globalne trgovine. Nakon mjeseci haotičnih prijetnji i povlačenja, više stope za gotovo sve američke trgovinske partnere počele su važiti u srijedu neposredno poslije ponoći po njujorškom vremenu. Donald Trump je potpisao odluku prije sedam dana, ali je morao ostaviti vremena da američka Carinska i granična služba napravi neophodne izmjene kako bi počela ubirati dažbine.
Američki predsjednik rekao je da će "znatno povećati" carine na indijski izvoz u SAD zbog kupovine ruske nafte, što je New Delhi osudio kao neopravdano u sve jačem sukobu između dviju velikih ekonomija. "Indija ne samo da kupuje ogromne količine ruske nafte, već je i preprodaje na otvorenom tržištu za ogroman profit", napisao je Trump na društvenim mrežama u ponedjeljak. "Njima nije stalo do toga koliko ljudi u Ukrajini gine od ruske ratne mašinerije. Zbog toga ću znatno povećati carinu koju Indija plaća Americi", rekao je.
Bloomberg
I povećao ih je na još 25 posto za indijsku robu zbog kupovine ruske energije, objavila je Bijela kuća u srijedu, nekoliko sati nakon što razgovori Washingtona i Moskve o ratu u Ukrajini nisu donijeli pomak.
Nove carine nadovezuju se na postojećih 25 posto, čime se ukupna davanja podižu na 50 posto, a počet će se primjenjivati u roku od 21 dan, prema izvršnoj uredbi koju je potpisao Trump.
Ponovo je uzdrmao i tržište automobila - kladio se da će carine na uvoz vozila i automobilskih dijelova vratiti proizvodnju na tlo SAD-a.
Ostvarenje te ambicije zavisi od velike reforme globalno integriranih lanaca snabdijevanja koje je automobilska industrija decenijama usavršavala. Automobili nisu proizvodi s jednim porijeklom, kao kafa. Oni se sastoje od desetina hiljada komponenti, od mjenjača i alternatora do pojedinačnih opruga, koje se nabavljaju iz svih krajeva svijeta.
Sportisti kao fiskalni nomadi
Prema svemu sudeći, carine ne utječu na sport, ali neki drugi nameti ipak da.
Iako plaćanje poreza najčešće nije aktivnost koja se s osmijehom radi, ne vjerujemo da je ugodna sportistima koji znaju i više od pola svoje godišnje zarade usmjeriti poreznicima. Istražili smo koliko poreznog tereta podnesu najveće sportske zvijezde regije.
U ovoj sedmici dodatnu snagu dobila je priča o širenju NBA lige na Evropu, a pogledali smo i šta motivira siromašne afričke zemlje da desetine miliona godišnje izdvajaju za sponzorstva na dresovima evropskih fudbalskih velikana.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...