Turizam kao jedna od ključnih grana razvoja Bosne i Hercegovine (BiH) svakodnevno donosi sve bolje rezultate. Sudeći prema dostupnim podacima, tome su dosta doprinijele i nove aviolinije zbog kojih aerodromi svakodnevno obaraju rekorde. Povećan broj letova, a prije svega omogućen subvencijama, doveo je do rasta broja turista u 2024. godini, čime se dodatno potiče razvoj turizma u BiH.
Naredne sedmice fokusirat ćemo se na subvencionirane letove i njihov utjecaj na povećanje broja letova i razvoj turizma. Analizirat ćemo koliko su te mjere isplative, koji su kriteriji za dodjelu subvencija, kako vlada mjeri njihov uspjeh te koje koristi i izazove donose lokalnoj ekonomiji.
Kada spominjemo turizam danas, moramo spomenuti i neradnu nedjelju u FBiH, koja je dovela do brojnih diskusija i suprotstavljenih mišljenja, ali niko nije mogao zanijekati da to baš nije dobra stvar za turizam. U glavnom gradu za turizam u ovoj državi - Mostaru - neradna nedjelja donijela je nove izazove. Naime, neradna nedjelja dovela je do toga da javni gradski prijevoz ne radi. Kako su naveli u saopćenju iz JP Mostar Bus, ova promjena će biti na snazi do daljnjeg, što znači da putnici neće imati pristup javnom prijevozu nedjeljom, sve do eventualnih novih obavijesti.
Neradni prijevoz
Ovo nije izolirani slučaj, jer su iz vijeća Gradskog i prigradskog saobraćaja Tuzla obavijestili korisnike da će, počevši od 12. januara 2025. godine, biti obustavljen javni linijski prijevoz nedjeljom.
Odluka je donesena, kako su objavili, zbog smanjenog broja putnika, jer radnici, studenti i učenici, koji su najčešći korisnici, ne koriste prijevoz neradnim danima.
JP Mostar Bus
Pored toga, stupanjem na snagu Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je za trgovačke centre nedjelju definirao kao neradni dan, broj putnika u javnom prijevozu dodatno je opao.
GiPS Tuzla ističe da je cilj ove mjere osigurati finansijsku stabilnost preduzeća i nastaviti pružati kvalitetne usluge korisnicima. Red vožnje tokom ostalih dana ostaje nepromijenjen.
Naredne sedmice ponovo ćemo se baviti i desnicom u Austriji i njenim utjecajem na regiju, ali i Bosnu i Hercegovinu zbog politike koju provode.
Desnica preuzima Austriju
Nakon skoro 100 dramatičnih dana u Austriji, kako stvari sada stoje, u nastanku je vladina koalicija desno-populističkog FPÖ-a i konzervativnog ÖVP-a. Savezni predsjednik Van der Bellen želi razgovarati sa čelnikom FPÖ-a Kicklom.
Podsjećamo, FPÖ je saveznik stranke Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana, protive se pomoći Evropske unije Ukrajini, kao i zapadnim sankcijama Moskvi. Oni žele ukinuti državne subvencije medijima, kao i pretplatu državnoj televiziji ORF. Kickl je privremenom čelniku OVP-a Christian Stockeru zaprijetio prijevremenim izborima ako pregovori budu preteški, a taj bi potez u ovom trenutku mogao odgovarati FPO-u jer mu se podrška u anketama od prošlih izbora povećala.
Alexander Van der Bellen je ranije objavio da će privremeni kancelar biti ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg. Ministar je već jednom bio na toj funkciji, a ovaj put će mijenjati Karla Nehammera, koji je prošle sedmice odstupio s funkcije nakon neuspješnih pregovora sa socijaldemokratima.
Depositphotos
Ranije smo pisali kako jačanje krajnje desnice u Austriji zabrinjava mnoge jer direktno i indirektno utječe na regiju, ali i na Bosnu i Hercegovinu. Naredne sedmice donosimo rasplet u formiranju nove austrijske Vlade te saznajemo jesu li na pomolu novi izbori.
Politički promatrači smatraju da sada više ništa ne stoji na putu koaliciji između desno-radikalnog izbornog pobjednika FPÖ-a i ÖVP-a kao drugog partnera.
U svakom slučaju, Narodna stranka se pokazala otvorenom za to. Njen novi stranački čelnik Christian Stocker izjasnio se za to da Kickl sada dobije zadatak da vodi razgovore o sastavljanju vlade.
"Ako budemo pozvani na te razgovore, onda ćemo prihvatiti taj poziv", rekao je on. "Danas me je za to izričito ovlastio Savezni stranački izvršni komitet", rekao je nedavno.
Minimalac i lančane reakcije
Naredne sedmice nastavljamo o utjecaju minimalne plate, ovaj put na sektor maloprodaje. Provjerit ćemo stavove trgovačkih lanaca i kolika će biti poskupljenja. Najveći proizvođači već su počeli dizati cijene za oko 20 posto. Jedan od najvećih proizvođača Klas kazao je da će korigirati svoje cijene.
Odluka o minimalnoj plati u Federaciji BiH od 1.000 KM je završena priča, potvrdio je to na konferenciji za medije premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar i zastupnik u Parlamentu FBiH, kazao je da nas ne bi trebalo iznenaditi ako i cijena hljeba skoči do dvije KM.
"Neformalne informacije već idu u tom smjeru. Naglašavam hljeb, jer je socijalizacija ovog privatnog troška od kompanija problematična zato što će najviše pogoditi one najugroženije - penzionere, nezaposlene, socijalno ugrožene i slično", kazao je.
Bloomberg Adria
Provjerit ćemo šta će biti s minimalcem u Republici Srpskoj. Predstavnici i sindikata i poslodavaca u bh. entitetu Republika Srpska (RS) nisu uspjeli usaglasiti visinu iznosa najniže plate u RS-u za 2025. godinu.
Sindikat traži povećanje minimalca na 1.050 KM, dok poslodavci insistiraju da ostane na sadašnjih 900 KM, ili da se čak smanji.
"Imamo pad produktivnosti i rast plata kontinuirano u posljednja četiri kvartala. To je neodrživo u budućnosti. U svakom slučaju smatramo da je potrebno donijeti najnižu platu na bazi makroekonomskih indikatora koji nisu pozitivni u posljednjih nekoliko kvartala", naveo je Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a.
Predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić je kazala da očekuju da iznos najniže plate pokrije bar rast troškova života u ovoj godini.
"Tih 1.050 maraka bilo bi sasvim u redu, iako je to naravno daleko od onog što bi zadovoljilo potrebe ljudi koji rade za najnižu platu", kazala je Mišić.
Konačnu riječ o iznosu najniže plate za ovu godinu dat će Vlada RS-a u prvoj polovini januara.
.webp){kind=icon}